Mali broj stočara u Foči uspijeva dobiti mlijeko ekstra klase

12.03.2013.

Mlijeko

FOČA – Republičke premije za mlijeko isplaćuju se na osnovu kvaliteta, pa se najviše plaća mlijeko ekstra klase, 35 feninga po litru. Uz 60 feninga, koliko iznosi prosječna cijena koju plaća mljekara, u zavisnosti od količine masnih jedinica, to je solidna zarada.

Nažalost, u Foči mali broj proizvođača uspijeva ostvariti mlijeko ekstra klase, prije svega zbog nehigijenskih uslova držanja stoke. Ostale klase se mnogo manje plaćaju, tako da su proizvođači na gubitku. Kvalitet mlijeka se određuju na osnovu broja mikroorganizama i somatskih stanica u mlijeku koje se povećavaju u nehigijenskim uslovima. Čini se da su loše navike poljoprivrednika najveći problem. Krave se drže u mračnim i slabo provjetrenim štalama koje se ne čiste redovno. Muža se najčešće obavlja ručno, a mlijeko se ne iznosi odmah iz štale, pa poprima neugodan miris.

Poljoprivredni stručnjaci kažu da bi u štalama trebalo da bude što više prirodne svjetlosti, da je temperatura unutar štale slična spoljašnjoj temperaturi i da je prostor ispod krave uvijek čist i suv.

Sabahudin Tahmaz iz Federalnog zavoda za poljoprivredu iz Sarajeva napominje da se posebna pažnja mora voditi o higijeni muzača i higijeni vimena krave, te o pravovremenom iznošenju mlijeka iz štale i pravilnom hlađenju.

– Bez obzira na preduzete mjere, svako mlijeko u sebi ima određeni broj mikroorganizama koji se povećavaju u uslovima neadekvatnog čuvanja. Dosta farmera, nakon muže mlijeko drži u štali i ne hladi ga. Mlijeko se mora odmah iznijeti u posebnu prostoriju da ne bi poprimilo mirise štale. Najvažnije u svemu je što brže ohladiti mlijeko i to van štale. Temperatura tek pomuženog mlijeka je oko 36 stepeni i potrebno ju je odmah spustiti na 8 stepeni, a ukoliko ćemo mlijeko držati tri-četiri dana, onda ga ohladiti na 4 stepena. Poljoprivrednici najčešće rashlađuju mlijeko u kanti vode, ali to je nedovoljno. Neko se snađe tako što zaledi litar mlijeka, pa tu kocku leda ubaci u posudu sa mlijekom. Najbolji sistem je direktno hlađenje u laktofrizu kojih uvijek nedostaje – kaže Tahmaz.

Kada je u pitanju higijena štale, potrebno je najmanje jednom ili dvaput godišnje izvršiti dezinfekciju prostorija u kojima boravi stoka i to sredstvima na bazi joda i hlora. Štala mora biti osvijetljena i provjetrena.

– Najbitnije je imati dosta svjetlosti. U našim štalama, koje su najčešće bez prozora, obično sa vrata vidite samo prvu kravu, a ostale su u mraku. Najbolje mjerilo osvijetljenosti je kada uzmemo novine na sredini štale da ih vidimo pročitati. U štali se mora obezbijediti stalno strujanje vazduha, ali da ne bude direktno preko krava, već iznad njih. Prije muže, vime krave mora se oprati mlakom vodom, posušiti i izmasirati. Preporučljivo je mužu obavljati uvijek u isto vrijeme i to punom šakom odozgo na dole, a nikako sa savijenim palcem kako često rade poljoprivrednici. Na taj način stvaraju bol na sisi vimena. Nakon muže obavezno se treba izvršiti dezinfekcija vimena – ističe Tahmaz.

Fočanski poljoprivrednici ističu da je teško ostvariti propisane standarde, s obzirom da su kod nas uglavnom mali proizvođači, koji u prosjeku drže tek po tri ili četiri krave. U takvim uslovima, proizvođači teško mogu obezbijediti sredstva za gradnju savremenih stajskih objekata kako bi zadovoljili higijenske uslove.

Jedan od rijetkih proizvođača mlijeka u Foči koji ostvaruje ekstra klasu mlijeka je Radmila Babić iz Baljevog polja.

– Vodimo računa o higijeni i zdravlju krava i uvijek imamo ekstra klasu mlijeka. Redovno pranje vimena, pranje suđa i vođenje računa o zdravlju stoke je dovoljno da mlijeko bude ispravno i kvalitetno – kaže Radmila.