Jezički genije iz Tuzle: Muhamed Mešić govori 73 jezika

Anadolija / Klix - 08. juna 2013. 058.ba

Muhamed Mešić

INFO – Jezički genije Muhamed Mešić ima 29 godina i govori 73 jezika svijeta, od hebrejskog do yiddisha, od baskijskog do kinyarwanda, a jezike kao što su engleski, njemački, grčki ili turski savladao je još kao dijete. Rođen je u Tuzli 1984., a već sa 26 godina govorio je 56 jezika.

Muhamed je pravnik po zanimanju, a do sada je radio u 24 zemlje na četiri kontinenta, kao vođa projekata Brainswork grupe, projekt menadžer British Councila, lični savjetnik predsjednika Makedonije Gjorga Ivanova i savjetnik gradonačelnika Tuzle Jasmina Imamovića.

Ovaj, po svemu poseban, mladić trenutno živi i radi u glavnom gradu Austrije, Beču, gdje vodi pravne poslove u jednoj građevinskoj kompaniji. Novinaru agencije Anadolija ispričao je da je jezike počeo učiti sasvim slučajno, kada je kao petogodišnji dječak bio na odmoru sa roditeljima u Grčkoj.

“Mašina za veš” na grčkom

“Sjedio sam u hladu i slušao kako gazdarica i njena kćerka razgovaraju o pitanjima svakodnevnog života. Slušao sam njihov razgovor i žena je rekla svojoj kćerki na grčkom, u bukvalnom prevodu, ‘ovo je mašina za veš’. Meni je ta riječ mašina za veš ostala kao prva u sjećanju“, prisjetio se Muhamed dodavši da se tada rodila želja za upoznavanje stranih jezika.

Za vrijeme rata u Tuzli je sretao vojnike UNPROFOR-a iz Švedske, Pakistana, Norveške i, iz dječije radoznalosti, “pokupio“ je nekoliko riječi na švedskom, urdu i norveškom. Jezike je najviše učio kroz situacije asimilacije, a jedini kojeg je učio na kursu bio je znakovni jezik.

Rano je počeo čitati i pisati, a kao još malom dječaku bilo mu je prirodnije pisati s desna na lijevo. Roditelji bi u ogledalu čitali ono što on napiše, a i danas bilješke na sastancima vodi na hebrejskom ili arapskom jeziku.

Izvrsno govori 12 jezika, toliko da se može služiti svim stručnim terminima, dok razgovor može voditi na još 61 jeziku svijeta.

“Po nekoj mojoj definiciji, jezik govorim tečno onda kada mogu da ostvarim samostalnu svakodnevnu komunikaciju, poput one koju imate kad sjedite s nekim u autobusu. Jezike koje duže govorim i s kojima se duže družim, poput engleskog, talijanskog, portugalskog, turskog, jesu jezici koje govorim dosta dobro“, rekao je skromno Muhamed, pojasnivši kako ga ljudi tokom njegovih čestih posjeta Grčkoj pitaju da li je on zapravo Grk jer ima akcenat kao da se rodio u Atini.

Jezik je Muhamedu uvijek bio način da bliže upozna ljude iz raznih krajeva svijeta.

“Valjda to ima veze i sa djetinjstvom u ratu. Tada mi je ostala želja da upoznam što više mogu. Mali je ovaj svijet i jako puno je toga što bi se moglo i moralo vidjeti. Tako sam shvatio da ljude treba uvijek pokušati razumjeti bez prijevoda, priče koje ljudi imaju, njihovu istoriju i kulturu razumjeti i ispričati bez prijevoda“, kazao je ovaj posebni Bosanac, dodavši kako mu je poznavanje raznih jezika veoma pomoglo u poslu, ali i prilikom putovanja po svijetu.

Prijatelji prate koliko jezika je naučio

Širom svijeta govori se oko 7.000 jezika, pa Muhamed u šali kaže kako ga prijatelji “zezaju” da poznaje “samo” 73 od toliko jezika u “Božijoj bašti”. Ipak, jezike ne broji niti ih organizovano uči.

“Volim imati priliku da razgovaram s ljudima na raznim jezicima. Ali imam veliki broj prijatelja koji tu listu prate. Doslovce hodaju sa defterima i kad god me čuju da progovorim na drugom jeziku to upišu. Teško bi bilo reći da sve jezike govorim tečno i podjednako dobro”, pojasnio je.

Nivo komunikacije koju može ostvariti na tatarskom, naprimjer, nije jednak onoj koju vodi na maternjem bosanskom ili na engleskom, turskom, njemačkom, talijanskom… Ali, sve jezike govori dovoljno dobro da poznaje osnove gramatike i fonetike, a na ukupno 73 jezika može ostvariti komunikaciju o osnovnim temama.

Kroz svoj posao pokriva veliku regiju koja se prostire od Švajcarske do Turske, pa je često poslom u Češkoj, Italiji, Grčkoj ili Mađarskoj.

Osnovnu i srednju školu završio je u Tuzli, a kako su ga u vrijeme početka studiranja privlačile nauke poput japanologije, semitistike i judaistike, najbliža mjesta za studiranje tih nauka bili su Beograd i Beč. Univerzitet u Beču je veći i stariji, pa se odlučio da upravo tamo studira.

“Kako sam završio građevinsku školu, radim u građevinskoj kompaniji, a kako sam završio pravo, obavljam posao pravnika. S obzirom da veoma volim jezike i volim putovati, upoznavati ljude, druge kulture i zemlje, ovo je idealan angažman za mene”, rekao je Mešić.

Naši su ljudi dio globalnog napretka

Kao i ogroman broj mladih, obrazovanih i uspješnih Bosanaca i Hercegovaca, Muhamed živi i radi van granica svoje zemlje. Kada je odlučio da studira u Beču nije mu namjera bila ostati u austrijskoj prijestolnici. Ali, od povratka u domovinu odvratio ga je nedostatak sistema koji bi mladima u BiH, na osnovu objektivnih kriterijuma, dozvolio da pokažu, razviju i iskoriste znanje koje posjeduju.

“Imamo sistem u kojem je bitno ko je čiji unuk i kako se zove. Gubimo se i sama naša država pati. Nije to samo naš problem. U Rumuniji je i gore od nas. Jako je teško maloj zemlji na Balkanu poput naše da ostvari pravi sistem”, pojasnio je Muhamed i poručio kako čovjek može sasvim dovoljno da uradi za svoju zemlju iako fizički nije u njoj.

“Znamo i sami da je situacija u BiH grčevita i tmurna, da postoje problemi koje s jedne strane niko neće da rješava, a s druge strane ne može da rješava. Dok ne nađemo tu neki izlaz, jako teško ćemo imati okolnosti da ekonomski napredujemo”, naglasio je Mešić, izrazivši želju da mu se ukaže prilika da doprinese napretku svoje zemlje.

Muhamed ima priliku da na svojim čestim putovanjima po Evropi i svijetu sretne mlade Bosance i Hercegovce kod kojih, kako kaže, vidi želju da učine nešto za svoju zemlju.

“Posebno me veseli to kad su naši ljudi, odakle god da dolaze, dio globalnog napretka, akademskog znanja, istraživanja. Ono što tim ljudima nedostaje je činjenica da BiH na takve ljude oficijelno ne obraća pažnju. Naša nespremnost da budemo drugačiji, da preskočimo hijerarhijske i generacijske granice i da budemo organizovaniji je velika prepreka”, istakao je jezički genije Muhamed Mešić u razgovoru za agenciju Anadolija.

Pratite nas na FACEBOOKU
Zatvori

Komentari:

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i 058.ba ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Komentari sa takvim sadržajem biće izbrisani, a lažni profili biće banovani.

Povezane teme: