Kusturica i institut i dalje privlače pažnju svjetskih medija

13.01.2014.

Emir Kusturica

ANDRIĆGRAD – Rad Andrićevog instituta, čiji je direktor Emir Kusturica, i dokument koji svjedoči o namjerama Austrougarske da povede veliki rat i prije sarajevskog atentata, a koji je ovaj institut ekskluzivno predstavio 5. januara u Andrićgradu, ne prestaje da plijeni pažnju njemačkih medija.

Njemački listovi “Klajne cajtung” i “Tagesšpigl” u najnovijem izdanju posvetili su značajnu pažnju pismu tadašnjeg vojnog guvernera u BiH Oskara Poćoreka, koji je 28. maja 1913. godine pisao ministru finansija Leonu Bilinskom u Beču, a koji je predstavljen u Andrićevom institutu.

U tekstu pod naslovom “Pucnji iz Sarajeva odjekuju još do danas” list “Klajne cajtung” prenosi izjavu člana Upravnog odbora Instituta Momčila Perišića da je Poćorekovo pismo jedan od najvažnijih istorijskih izvora za proučavanje pitanje krivice i odgovornosti za izbijanje Prvog svjetskog rata.

List navodi da je “međunarodno poznati režiser i direktor Andrićevog instituta Emir Kusturica otkrio da namjerava da napravi dokumentarac o Prvom svjetskom ratu”.

“Klajne cajtung” je prenio i njegovu izjavu za medije u Republici Srpskoj i Srbiji da je “Gavrilo Princip u Sarajevu ubio okupatora, rasistu i antisemitu”.

List ocjenjuje da “Srbija na taj način želi da dokaže svoju nevinost u Prvom svjetskom ratu, te se i dalje zanosi u starom nacionalističkom razmišljanju”.

“Što je bliže 28. jun 2014. godine, a time i 100 godina od atentata Gavrila Principa na prestolonasljednika Franca Ferdinanda i njegove supruge Sofije u Sarajevu, to se Srbija više bori za svoju ulogu žrtve njemačko-austrijske agresije na početku Prvog svjetskog rata”, piše “Klajne cajtung”.

Isti izvor prenosi da je premijer Srbije Ivica Dačić 11. novembra 2013. godine, na dan kada je 1918. godine došlo do primirja, istakao da bi svaki pokušaj da se Srbija obilježi pečatom krivca za Prvi svjetski rat “predstavlja pokušaj falsifikovanja istorije, te da se tačno zna da je taj rat bio izraz ekspanzionizma Austrougarske i Njemačke”.

“Dačić je naglasio da se Srbija u oba svjetska rata odlučila za pravu stranu… Upravo to što je Srbija u dva svjetska rata ‘zauzela pravu stranu’ još više ističe katastrofalnu politiku bivšeg lidera Dačićeve stranke Slobodana Miloševića, koji je uspio da njegova zemlja bude bombardovana u ratu na Kosovu 1999. godine od bivših saveznika iz Drugog svjetskog rata – Francuske, Britanije i SAD”, piše “Klajne cajtung”.

Obilježavanje godišnjice Prvog svjetskog rata, navodi se u tekstu, pružiće informacije o tome u kojoj mjeri su intelektualne i političke elite u Beogradu spremne za, kako kažu, kritičko samopreispitivanje.

U tekstu “Sjećanje na Prvi svjetski rat – Srbija se smatra napadnutom” njemački list “Tagesšpigl” ističe da se “slavni režiser Emir Kusturica prikazuje kao borac protiv ‘revizije istorije’ od koje Srbija treba navodno da strahuje, a upravo je on nedavno predstavio pismo koje je Poćorek, maja 1913., poslao Bilinskom u Beč”.

“Taj dokument bi trebalo da dokaže da Srbija, navodno, ne snosi sukrivicu za Prvi svjetski rat, jer je Austrougarska mnogo prije atentata na prestolonasljednika Franca Ferdinanda u junu 1914. godine bila spremna napasti na Srbiju”, piše “Tagesšpigl”.

List navodi da je i predsjednik Srbije Tomislav Nikolić kritikovao “neopravdano i bezrazlozložno proglašavanje Srbije a priori krivcem za Prvi svjetski rat”.

“Indirektno, jedino se u Srbiji Gavrilo Princip gotovo prkosno brani kao preostali srpski nacionalni heroj, dok ga istovremeno građani drugih zemalja bivše Jugoslavije kao takvog ne žele da vide”, ocjena je njemačkog dnevnika.