Emir Kusturica svom plemenu i narodu podiže hram na vodi

Mira Andrić - 01. marta 2014. 058.ba

Crkva u Andrićgradu

ANDRIĆGRAD – U Višegradu, na mjestu gdje se spajaju dvije rijeke Drina i Rzav, čija voda svjetluca na suncu i šalje odsjaj nebu, neimar i veliki filmski umjetnik Emir Kusturica podiže crkvu srpskom knezu Lazaru i kosovskim mučenicima. Ova bogomolja je replika manastira Visokih Dečana, umanjenih dimenzija prilagođenih prostoru na kome se nalazi. Skladnih proporcija i plemenito jednostavan, ovaj hram već od prvog bogosluženja, predstavlja saborno mjesto pravoslavnih vjernika.

Višegradski Dečani – kako ovu crkvu nazva episkop zahumsko-hercegovački Grigorije, predstavlja jezgro oko koga se formirao grad koji je sav orijentisan ka Crkvi. „Po istom tom principu su građeni svi naši najznačajniji manastiri. S obzirom da je u samoj ideji Kamengrada bila planirana Crkva na najznačajnijem mjestu, ona će biti Saborna”, rekao je vladika na prvom bogosluženju u ovom hramu na Vidovdan 2013. godine.

Kojim nadahnućem, vještinom i snagom duha pravoslavlja je građena ova bogomolja, govori činjenica da je za samo 65 dana u zagrljaju dvije rijeke izronila jedna od najljepših svetinja na ovim prostorima. Za tu i takvu svetinju hercegovački neimari i duborezci, Rajko Šiniković i njegova tri sina Predrag, Nemanja i Dejan stvaraju imponzantan ikonostas koji će krasiti oltar crkve Lazareve.

“Ja nijesam mogao dobiti veću čast od ove. Radili smo dosad pet ikonostasa za crkve u raznim mjestima, ali ovaj koji radimo po nacrtu, kakav postoji u Visokim Dečanima je nešto posebno za nas. Zamislite koji će svijet dolaziti u Andrićgrad i posmatrati naše djelo u crkvi koju podiže Emir Kusturica”, priča sa ponosom umjetnik u duborezu Rajko Šiniković, koji od posljednjeg rata živi u Višegradu.

Šinikoići - ikonostas

On pojašnjava da se svaka linija, svaki cvet, vinova loza i sva ornamentika pažljivo prenose na lipovo drvo koje je dovezeno iz Rume iz Vojvodine, kako bi carske dveri, stubovi, kapteli i mjesto za prestone ikone bili što vjerodostojniji onima iz Dečana, koje sagradi Uroš III Nemanjić, poznat kao Stefan Dečanski.

U toku je izrada krsta, koji će biti visok pet metara i biće postavljen nad carskim dverima. Vješte ruke majstora hercegovačkih, sa dlijetom i čekićem u rukama sa posebnom pažnjom klešu i obrađuju lipovo drvo, pažljivo prenoseći svaki detalj sa skice po tačno utvrđenim dimenzijama veličanstvenog krsta u koji će biti urezano Raspeće Isusovo.

U posao su uključena sva tri Rajkova sina, najstariji Predrag, diplomirani ekonomista, drugi po rođenju Nemanja, student prava i najmlađi Dejan koji je odlučio da se posveti duborezu i nastavi očevu tradiciju. Svi su talentovani i pomažu ocu da se ovaj blagotvoran i blagočestiv posao privede kraju do Vaskrsa ove godine.

“Dok urezujemo motive na drvetu, ispred sebe vidim svjetlo i kao da dlijetom vezem priču koju će mnogi poklonici hrama u Andrićgradu, ćutanjem čitati sa oltarskih dveri, jer svaki detalj ima svoje značenje. Zbog toga ovo i nije posao kao svaki drugi, ovo je ugrađivanje sebe u svetinju koja ostaje za pokoljenja”, priča mladi Nemanja Šiniković.

“Zadužbinar višegradskih Dečana Emir Kusturica, često navrati da vidi kako radovi napreduju i on insistira da svaki detalj bude vjerodostojno i precizno urezan u drvo”, priča ovaj mladi duborezac.

Do sada je urađeno 80 posto svih dijelova ikonostasa koji će potom ići na dalju obradu u Beograd u radionicu za poliranje drveta, nakon čega će svi ormanenti biti presvučeni zlatnim listićima. Dijelovi predviđeni za ikone će biti oslikani umjetničkim radom naših poznatih ikonopisaca u vizantijskom stilu.

Šef gradilišta u Andrićgradu, inžinjer Radomir Stojić, kaže da se vrši priprema podloge za oslikavanje unutrašnjosti crkve.

“Prema već ranije utvrđenim dogovorima sa predstvanicima Srpske pravoslavne crkve, profesor Kusturica će za početak angažovati pet vrsnih umjetnika – ikonopisaca. Sve treba da bude završeno do Vidovdana ove godine”, kaže Stojić.

Predstoji još da se uradi podni dio u mermeru, biće to rad u mozaiku, sličan onom u sabornoj crkvi u Trebinju. Nosivi stubovi hrama će takođe dobiti svoj novi izgled”, naglašava Stojić.

Šinikoići - ikonostas

Ko još nije došao u crkvu Lazarevu?

Od početka gradnje crkve u Andrićgradu, ovu zadužbinu Emira-Nemanje Kusturice, koju je posvetio svetom knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, posjetilo je na hiljade ljudi, među kojima su bila poznata imena iz cijeloga svijeta, od književnika, umjetnika, filmadžija, političara, državnika, slavnih sportista, vjerskih velikodostojnika….

Na praznik Svetog Simeona Bogoprimca u Lazarevom hramu, Svetu arhijerjsku liturgiju je služio episkop zapadno-američki Maksim.

Vladika se tada zahvalio Višegrađanima koji su podržali izgradnju ovako veličanstvenog hrama, na ovako lijepom mjestu govoreći: „Svaki naš trenutak života može da bude blagoslov, ako je ispunjen blagodarenjem Bogu. Svi treba da se radujemo, jer je i ova crkva Božija – crkva sabranog naroda. Posebno me raduje što smo Bogu zahvalnost prinosili u započetom hramu kneza Lazara , koji će, ako Bog da biti ove godine i osveštan“, rekao je u svojoj besjedi vladika Maksim.

Izgradnjom Andrićgrada, Višegrad je dobio jedno urbano jezgro po ugledu na mnoge najljepše mediteranske gradove. Ovaj grad na Drini već sada doživljava preobražaj iz jedne varoši u značajan centar sa svim kulturnim I drugim sadržajima koji čine jedan grad.

Pratite nas na FACEBOOKU
Zatvori

Komentari:

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i 058.ba ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Komentari sa takvim sadržajem biće izbrisani, a lažni profili biće banovani.