Narodna biblioteka Rogatica – Sjećanje na Stevana Sremca

24.11.2015.

Stevan Sremac u Rogatici

ROGATICA – Danas, 23. novembra, navršilo se 160 godina od rođenja znamenitog književnika Stevana Sremca za koga se u književnim krugovima tvrdi da je srpski Čehov.

Tim povodom Narodna biblioteka u Rogatici u smiraj ovog dana upriličila je prigodan poetsko-scenski program pod naslovom „Ličim na odocnilog ždrala“ (čije je jato davno odletelo, a on stoji sam i kunja).

U programu su učestvovali članovi Dramsko-recitatorske družine pri Biblioteci koji su vratili sjećanje na život i djelo ovog velikana srpske književnosti od njegovog rođenja u Senti, 23. novembra 1855. do smrti u Sokobanji 25. avgusta 1906. godine.

Živeći i radeći kao profesor u Nišu, Pirotu i Beogradu, Sremac je, rečeno je ovim povodom, počeo pisati relativno kasno, u svojoj 33 godini života. Njegovi prvenci bili su priče o ličnostima i događajima iz srpske prošlosti koje su sabrane i objavljene 1903. u knjizi sa naslovom „Iz knjiga starostavnih“.

Stevan Sremac u Rogatici 2

Ipak, najvrjednija njegova djela su romani „Pop Ćira i pop Spira“, „Vukadin“, „Ivkova slava“ i „Zona Zamfirova“ uz pripovjetku „Kir Geras“ i još neke.

Sremac je, rečeno je još ovim povodom, mrzio uštogljena društva, bon-ton“, laskanje i lažnu finoću. Imao je svoju kafanu, svoj sto i stalno društvo među kojima su bili pijani alasi sa Dunava i Save, ali i Đuro Jakšić, Radoje Domanović, Janko Veselinović, Stevan Mokranjac, Simo Matavulj i Vojislav Ilić.

Izabran je redovnog člana Srpske kraljevske akademije 3. februara 1906. U pripremi pristupne besjede razbolio se, pao u postelju i umro.

Sjećanje na Stevana Sremca vraćeno je i odlomkom iz ekranizovanog romana „Zona Zamfirova“ koga su odigrali Andrej Lakić i Sofija Cvijetić, a najomiljeniju njegovu pjesmu „Grana od bora“ i „Niška banja“, uz pratnju na harmonici Igora Ilića, otpjevala je mlada Božica Šljivić. Pored njih u programu su još učestvovali Lidija Pavlović, Đorđe Frganja i Sara Nešković, članovi Družine koja sve više prerasta u mini pozorište. Trebalo bi im samo više, prije svega, materijalne podrške u obezbjeđenju opreme i tehničkih sredstava, i eto amaterskog pozorište.