Susreti – Radoslav Janković, najuspješniji pčelar u Rogatici

25.03.2016.

Pcelar Jankovic

BIVŠI VOJNIK UZORAN PČELAR

ROGATICA – Koliko se zna od mojih Jankovića nikad se niko nije bavio pčelarstvom. I ja sam se sasvim slučajno našao među pčelarima, a sada sebe nikako ne bih mogao zamisliti bez pčela. Ušle su mi u glavu i pod kožu toliko da sam cijeli svoj život posvetio ovom vrijednom i nadasve pametnom insektu koji mi je postao ne samo opsesija nego i životni poziv, priča Radoslav Janković (38) iz sela Kovanj kod Rogatice, jedan od najuspješnijih, a u Udruženju pčelara „Sat“ u Rogatici kažu i najuspješniji, pčelar u opštini.

– Sve je počelo, priča ovaj rogatički pčelar, spomnatno i bez unaprijed postavljenog cilja. Po zanimanju sam mašin-bravar. Posao u struci nisam mogao dobiti, pa sam po ugovoru od 1997. do 2013. radio kao vojnik u Vojsci Republike Srpske i Oružanim snagama BiH. Dok sam išao na posao u Han-Pijesak prolazio sam kroz selo Žljebove, između Sokoca i Han-Pijeska, gdje je godinama pčelario poznati pčelar Čedo Đerić. Iz čiste radoznalosti više puta svratio sam kod njega i gledao kako radi oko pčela. Iz tih susreta rodio se moj interes za pčele i pčelarenje da bi 2000-te godine kupio prvi roj. S njim sam kupio i prvu knjigu o pčelarstvu i počeo posjećivati iskusnije pčelare. Čitajući knjige i slušajući starije pčelare ulazio sam u tajne pčelarstva. U mom, startnom, pčelinjaku iz godine u godinu rastao je broj košnica. Taj broj se posebno povećao od 2013. kada mi je prestala služba u Oružanim snagama, jer sam navršio 35 godina starosti.

Svih 3000 maraka, koliko je Janković dobio na ime otpremnine, uložio je u kupovinu novih rojeva i pčelarsku opremu sa čvrstom namjerom da proba da na savremen način pčelari.

– Tada sam, dodaje on, svoje domaćinstvo, u kome su supruga, dvoje djece i majka, registrovao kao komercijalno u pčelarstvu kao izvoru egzistencije.

– Sa onim što sam do sada postigao smatram da se nisam zaletio. U pčelinjaku trenutno imam oko 80 LR košnica sa najviše dva nastavka. Iz zime u mart čije je početno neočekivano sunce „probudilo“ pčele izašli smo u dobrom stanju.

Janković pčelari u njegovom Kovanju, gdje mi je „stacionar“, i na Ravnoj Romaniji na koju u periodu kraj juna – polovina avgusta nosi dio medara radi planinske paše, od koje je med kako on smatra posebno visokog kvaliteta.

– Što se tiče prihoda od pčela, kazuje on, to zavisi od godine do godine. Prošla, 2015, bila je rekordna. Izvrcao sam ili u satu ostavio nešto više od 1200 kilograma meda uz solidnu berbu i ostalih pčelinjih proizvoda – polen, propolis, pergu, mliječ, vosak, rojevi i u posljednje vrijeme matice za vlastite potrebe i nešto za tržište.

Pcelar Jankovic 2

U pčelinjaku, u kome će, kako on planira, uskoro će biti još najmanje 50-tak društava, Janković provodi dnevno do 6 sati. Koliko mu je pčelinjak prirastao srcu najbolje se vidi po tome da odakle god dolazi u njega ide prije nego u kuću i susret sa djecom.

– Toliko mi je, dodaje on, opsesija da se u njemu bolje odmorim nego bilo gdje na drugom mjestu i po mom osjećaju nema bolje muzike od zvuka pčela iz zdrave košnice.

Za plasman meda Janković nema problema. Najviše njegovog meda, koji obavezno svake godine prođe analizu zdravstvene ispravnosti i fizičko-hemijskog sastava u Zavodu „Dr Vaso Butozan“, završi u federalnom Sarajevu, a stiže i do Beograda, Pljevalja i drugih mjesta u Republici Srpskoj, Federacji BiH, Srbiji, Crnoj Gori, ali i do Njemačke, Austrije. Francuske i nekih drugih zemalja.

U pčelarstvu Janković se maksimalno oslonja na nauku i iskustva starijih naprednih pčelara. Posebno cijeni ruske i skandinavske stručnjake. Uz to kad god stigne ode i na sajmove meda i ostalih pčelinjih proizvoda, sluša predavanja, na kojim, ne rijetko, i sam prenosi svoja iskustva u pčelarstvu.

Za veću proizvodnju očekuje pomoć lokalne i šire zajednice. Po njemu stimulaciju od sadašnjih 4 marke trebalo bi već ove godine povećavati. Ovo tim prije što je med BiH područja među najboljim u svijetu i za njim stalno raste interes. Otuda i njegova poruka novim, posebno mladim, pčelarima. Bavite se ovim poslom. Od njega se ne može obogatiti, ali nudi solidan život. Pčela je insekt koji traži ljubav i pažnju, a za uzvrat ona višestruko vraća kroz prinos u košnicama.

PČELARSKA VAGA

Pčelarska, ili SMS, vaga je relativno novo u pčelarstvu. Služi za dnevno daljinsko mjerenje težine meda u košnicama. I ovaj uređaj, istina zasad samo jedan, jer je dosta skup, ima Radoslav Janković.

– Vaga se postavlja ispod košnice. Ja to činim kod prosječnih medara koje iznosim na planinsku pašu na Ravnoj Romaniji. Ovaj aparat radi na baterije i svako veče SMS porukom na moj mobilni telefon javlja mi šta su pčele toga dana uradile. Na bazi dobivenih podataka ja pratim stanje u ostalim košnicama, kazuje Janković.