Nevjerovatna pčelarska priča sa Romanije

03.09.2016.

Izlozba pcelara u Rogatici (1)

NIKAD VIŠE CVIJETA, A MANJE MEDA

ROGATICA – Druga izložba meda i pčelinjih proizvoda koja je u Rogatici postala već tradicijonalna manifestacija posvećena krsnoj slavi opštine Preobraženju Gospodnjem, okupila je relativno mali broj pčelara, tri iz Rogatice i jednog sa Sokoca.

Među njima su trojica kojim je pčelarstvo osnovni izvor egzistencije – Radoslav Janković iz Kovanja, Mile Balčak iz Drobnića u opštini Rogatica, porodica Bastinić sa Sokoca i jedan – Milorad-Mijo Purković, kome je to hobi, ali značajna dopuna porodičnom budžetu.

Izlozba pcelara u Rogatici (2)

– Razlog malom broju izlagača i posebno količine i vrsta izloženog meda i proizvoda kojim je med osnova je u lošoj godini za pčelare, reče sekretar Udruženja pčelara „Sat“ Snežana Kanostrevac-Cvijetić.

– Loša je utoliko što su košnice većine registrovanih i ne registrovanih pčelara iako je druga polovina avgusta na izmaku ostale prazne. I ono što su prikupile tokom ljeta, već su potrošile i slijedi obaveza pčelara da prihranjivanjem spasu društva od uginuća, dodaje Cvijetićeva.

Poznati rogatički pčelar Radoslav Janković reče da je razlog što su košnice i pored toga što dugo nije bilo više cvijeta na livadama, ostale prazne, kišna godina, hladne noći i velika vlaga u biljkama. Količina polena i meda je bila minimalna i otuda nezapamćeno malo koristi od mukotrpnog rada pčela.

Izlozba pcelara u Rogatici (3)

– Ja sam, naglašava Janković, prošle godine imao prinos od preko 1200 kilograma meda od oko 80 društava, a ove godine, od otprilike istog broja društava, izvrcao sam svega nešto više od 100 kilograma. Sudeći po onom kakvo je trenutno stanje u pčelinjaku sve ću to morati vratili i još dosta dodati kroz prihranu sa kojom sam već počeo. Počeo sam i to, iz iskustva, preporučujem i ostalim, pogotovo mladim pčelarima, da počnu prihranu i pripremu pčelinjih društava za zimu.

Podbačaj u količini meda bilježi i mladi pčelar Mile Balčak iz Drobnića. On reče da je ovo godina koju će nastojati da što prije zaboravi. Lani je po košnici imao i do 30 kilograma meda, a ove ni 2,5 kilograma, a bio je ne mali broj košnica iz kojih ni kilogram nije mogao uzeti.

Milorad-Mijo Purković je prosvjetni radnik i pčelarstvo mu je hobi više od 20 godina. Iz godine u godinu povećava broj društava sa orjentacijom na proizvodnji meda i sve do ove godine bio je, kako reče, zadovoljan. Ova je podbacila, pa je i na njegovom štandu bio manje izloženih staklenki meda.

– Predstoji mu, priča za BH pčelar, borba da prihranjivanjem spasi većinu pčelinjih društava u nadi da će naredna godina biti berićetnija.

Izlozba pcelara u Rogatici (4)

I u Pčelarskom centru „Batinić“ iz Sokoca nisu zadovoljni ovom godinom. Pčelare na dva pčelinjaka – u Knežini, sa tendencijom sakupljanja šumskog meda, i u Podromaniji, gdje je orjentacija na livadski med. I jedan i drugi punkt je podbacio i ne malo, kazuje Draženka, jedan od tri člana porodice Batinić koja doprinosi da je Pčelarski centar sa imenom njihove porodice, postao renomirana kuća na planu proizvodnje meda i drugih proizvoda na bazi meda.

Glava ove porodice Dragan je apiterapeut, njegova supruga Milanka je diplomirani inženjer tehnologije i njihova kćerka Draženka, pratilac izložbe u Rogatici, diplomirani farmaceut.

– Uz livadski i šumski med u saću, polen, matični mliječ i granulirani propolis, priča Draženka, mi proizvodimo lepezu od preko 70 različitih melema, krema, ulja, tinktura i preparata za jačanje organizma i liječenje drugih poremećaja u svakodnevnom životu čovjeka. Nema, takoreći, poznate bolesti a da za njiu nema lijeka. Evo samo nekih: Romamed za jačanje imuniteta i regulisanje metabolizma, protiv problema sa prostatom, za liječenje štitne žlijezde, gušterače i oporavak od zračenja i hemoterapije. Tu su i razne kreme i melemi za rane, opekotine, hemoroide, ekceme, lišajeve, herpes, bubuljice, pete i laktove itd. Svi oni se mogu kupirti u naše dvije apoteke u Sokocu i jednoj u Istočnom Sarajevu, a dostavljamo ih i na kućnu adresu, kazuje Draženka.

– Na ovogodišnju izložbu nisam mogao doći zbog radnih obaveza, a za pčelinju godinu mogu reći da je više nego loša. Sve je počelo protiv pčela i pčelara u martu kada je neuobičajeno rano cvjetanje pokosio mraz. A onda nastale su hladne noći i desilo se da sam ja u mom pčelinjaku imao „berbu“ od najviše 3 kilograma po društvu. Zato, uz pripreme za zimu i obavezne lijekove od pčelinjih bolesti, moramo po košnici obezbijediti najmanje 15 kilograma šećera, reče još jedan poznati pčelar u Rogatici, Siniša Stojančević iz Plješevice.

Izlozba pcelara u Rogatici (5)

Dragiša Jovičić koji pčelari u selu Karaula u MZ Berkovići nije zadovoljan ovogodišnjim učinkom njegovih pčela. Osnovni razlog, po njegovom mišljenju, su loše vremenske prilike i posebno hladne noći pa su pčele trošile dnevni unos meda i košnice ostajale prazne. Za preživljavanje njegovog pčelinjaka tokom naredne zime ma kakva bila trebaće najmanje 1000 maraka.

I tako da ne nabrajamo. Sve i jedan pčelar žali se na ovu godinu. Za pčelare loše je počela i tako će se završiti. Proljeće će doživjeti društva samo kod onih koji ne budu štedjeli u prihrani i koji dobro pripreme društva za zimu opšti je zaključak svih sa kojima smo kontktirali u priprtemi ovog priloga.

POMOĆ DŽAJKE PČELARIMA

I ove kao i predhodne dvije godine, Japanska razvojna agencija JICA (Džajka) direktnom donacijom pomogla je u Rogatici 20 pčelara, od čega 10 početnika i isto toliko „starih“. Dobili su po 4 košnice sa rojevima pčela i osnovnu pčelersku opremu u kojoj je bila pčelarska bluza sa šeširom, rukoavice, dimilica, četka, hvatač rojeva, američki nož, žica za ramove i satne osnove sa priručnikom za pčelarenje.

Pored toga, o trošku JICE (Džajke) na sajam meda u Beograd išao je autobus (oko 40) rogatičkih pčelara, a organizovana je i škola pčelarstva tokom cijele godine sa programom praktične obuke za sezonske radove koje je potrebno odraditi u pčelinjaku, reče sekretar Udruženja pčelara „Sat“ Snežana Kanostrevac-Cvijetić.