Kako zaštititi izumiranje bosansko-brdskog konja

STRUČNjACI ZNAJU, NA POTEZU SU POLITIČARI

ROGATICA – U cilju skretanja pažnje javnosti i organima vlasti u cijelom regionu na problem izumiranja bosansko-brdskog konja (BBK) u poslijeratnom periodu, u organizaciji Međunarodnog udruženja uzgaivača ove vrste životinja i Federalnog zavoda za poljoprivredu (FZZP), prošlog četvrtka, 29. septembra, u Sarajevu je održan cjelodnevni simpouzijum na temu: „Bosansko-brdski konj – pasmina na rubu izumiranja“.

Simpozijumu su prisustvovali eminentni stručnjaci iz Slovenije, Srbije, Crne Gore i BiH, predstavnici upravnih, stručnih i obrazovnih ustanova, jednog broja opština, javnog i političkog života u BiH, uzgaivači i ljubitelji ove i ostalih pasmina konja.

Pošlo se od toga da se dešava istorijski proces – izumiranja najstarije auhtohtone pasmine konja na Balkanu, čiji je ukupan broj za 70 puta manji od broja koji je bio 1991.godine. Sveden je na svega nekoliko desetina grla u ergelskom i ništa boljoj situaciji u narodnom uzgoju.

Za primjer je uzeta ergela na Borikama koja je već skoro 100 godina, počela sa radom 1930, bila osnova ergelskog uzgoja na brdsko-planinskom području cijele bivše Jugoslavije pa i šire. Lošom privatizacijom i nedomaćinskim odnosom novih vlasnika, među kojima nažalost ima i poljoprivrednih stručnjaka, ovaj kolektiv sveden je na 28 grla, od čega pet pastuha i pet uzgojno vrijednih kobila. Za navijek na Borikama neće biti pastuva linije Sabih i Mageed, koji je uvezen iz Sirije, ali i nekih rodova kvalitetnih kobila.

– Ako se šta hitno ne preduzme, s obzirom na to da je zima na pragu i da za konje nije obezbijeđen ni gram sijena, zobi i ječma, i da su konji u svemu pa i nekontrolisanom priplodu prepušteni sami sebi i ovo što je ostalo neće preživjeti. Uginuće od gladi i hladnoće ili će ih pojesti vukovi po Sjemećkom polju i na boričkoj visoravni, rekao je u posebnom izlaganju član Međunarodnog udruženja za zaštitu bosansko-brdskog konja Enver Žiga.

Anton Dolinšek, predsjednik Udruženja, rekao je da su BBK kritično ugrožena pasmina, jer ih je u avgustu ove godine u ergelama bilo svega 81, a kod ostalih uzgaivača još manje – 52 grla. Ipak, najkritičnije je u ergeli Borike koja je u rukama onih koji u trci za profitom mrze konje i koji su učinili sve da ergela propadne a sa njom i skroman, izdržljiv i poslušan ljepotan i biser među životinjama – bosansko-brdski konj.

Da se sačuva bar preostali dio konja koji je ispod svih kritičnih nivoa, stručnjaci znaju šta bi trebalo uraditi, ali ne mogu bez političara, pa će o stanju bosansko-brdskog konja, posebno na ergeli „Borike“, koja mora ostati na Borikama, pod hitno uputiti zaključke sa ovog skupa svim organima vlasti od opština do Predsjedništva BiH. Od nadležnih inspekcija zatražiće se da, zbog nehumanog i nedomaćinskog odnosa prema konjima, preduzmu mjere oduzimanja i stavljanja pod zaštitu konja na Borikama, jer za to postoji zakonska osnova, pošto se radi o prirodnom i kulturnom naslijeđu od interesa za državu i narod.

DVIJE SESIJE – 11 UVODNIČARA

Simpozijum se odvijao u dvije sesije. U prvoj na temu: Status i stanje BBK, uz Antuna Dolinšeka i Envera Žige, uvodničari su bili prof.dr Matjaž Mesarić, koji je govorio na temu: Standard pasmine BBK i uzgojni program, Enisa Isaković: Pasminska identifikacija i brojni stanje konja u Federaciji BiH, i prof.dr Božidarka Marković: Domaći brdski konj u Crnoj Gori.

U drugoj sesiji pod naslovom: Sprečavanje izumiranja BBK kao uvodničari bili su prof.dr. Marko Cotman na temu: Testiranje roditeljstva kod polulacije konja, prof.dr Alma Rustempašić: Model zaštite BBK, prof.dr Petar Dovč: Značaj očuvanja efektivne veličine populacije pasmina i primjena molekularnih metoda za kontrolu genetskog sastava i inbridinga, prof.dr Ružica Trailović: Domaći brdski konj i BBK u Srbiji – status i specifičnost populacija, prof. Dr Matjaž Mesarić: Organizirano konjogojstvo u Sloveniji, i Dervo Harbinja: Značaj BBK za armiju.

Poslije svakog uvodnog izlaganja omogućena je interaktivna diskusija. Prisutni su je maksimalno iskoristili i iz svake teme izvučeni su odgovarajući zaključci.