Otkriven spomenik Mehmed paši Sokoloviću

28.06.2017.

otriven-spomenik-mehmed-pasi-sokolovicu-6

Dobro došao Bajo! Davno otišao da bi ovde zauvek ostao!

VIŠEGRAD – U Višegradu je, danas popodne, na šetalištu između Andrićgrada i čuvene ćuprije, otkriven spomenik Mehmed paši Sokoloviću, otomanskom vojskovođi i velikom veziru, neimaru i zadužbinaru koji je poreklom iz srpske pravoslavne porodice iz sela Sokolovići kraj Rudog. Otkrivanju spomenika prisustovali su predsednik RS Milorad Dodik, proslavljeni srpski režiser i tvorac Andrićgrada Emir Kusturica, brojni kulturni poslenici iz Srbije i RS, građani Višegrada, a spomenik su otkrili privrednik Slobodan Pavlović koji je darovao spomenik Višegradu i načelnik ove opštine Mladen Đurević.

– Pola miliona godina je moralo da prođe da Bajo, potonji Mehmed paša Sokolović dođe u svoj zavičaj, da vidi svoju kamenu zadužbinu i na njoj za sva vremena zaustavi svoje bronzane oči. Pet stotina Vidovdana je preskočio, dok se vratio tamo odakle je krenuo da dokaže da se od zavičaja i svog naroda niko nikad nije zauvek razdvojio – rekao je danas u Višegradu, besedeći kraj novootkrivenog spomenika književnik Matija Bećković.

– Spomenik koji je sebi o svom trošku podigao nije povezao samo dve obale jedne reke i dva sveta, nego je prebačen preko svih provalija i predrasuda prošlih i budućih vremena. I ovog Vidovdana, bronzani vezir gleda unapred i ne osvrće se unazad i kao da se više nada onom što će biti, nego što pamti ono što je bilo. Stigao je iz daleke budućnosti da se pridruži onima čije vreme tek dolazi. Gledajući duhovnim očima video je sve što će se dogoditi i ko će se roditi, dostojan da nastavi ono što je započeo ugledajući se na velikog graditelja univerzuma. Ali, kao da je paša video ono što nije video ni pisac „Na Drini ćuprije“, da će nedaleko od mosta nići Andrićgrad, Emira Kusturice, najznačajniji poduhvat neimarske kulture posle Mehmed pašine zadužbine na Drini. Zato je kad stigne obučen u bronzu znao da neće doći u kasabu, već u kulturnu prestonicu Republike Srpske i da će ga čekati i bronzani Njegoš i bronzani Nikola Tesla i bronzani Ivo Andrić i da će imati kad i o čemu da razgovaraju. Što duže gleda svoje kameno remek delo, bronzani Mehmed paša, kao da više nije ni sam siguran da li je to prva slika, kojoj je bilo suđeno da se ostvari, blesnula u njegovoj mašti pre pola miliona godina, 1516. kad je u sepetu odveden u svet ili je to pročitao u romanu koji je dobio Nobelovu nagradu – rekao je Bećković.

otriven-spomenik-mehmed-pasi-sokolovicu-1

– Je li svojim ušima čuo majčin glas – Bajo sine, ne zaboravi majke ili ga je na te reči podsetio onaj koji ih je ovekovečio. Jedino je siguran da je njegovu zadužbinu zidao Rade neimar koji je morao živeti stotinama godina da bi sazidao sve što je lepo i trajno u bosanskim zemljama i da je taj isti neimar živ i najzaslužniji za spomenik koji danas otkrivamo i da su živi oni koji noću ruše sve što se danju zida. U ovom času se čini da bi Mehmed paša Sokolović, čiju biografiju kazuju svi jezici i sve istorije i bolje se zna u svetu nego ovde kod nas, koji je vodio pobedničke bitke na tri kontinenta i uzdigao se u nama nepoznate visine moći i vlasti, sve to danas dao za „na drini ćupriju“. Zato se na ovoj vidovdanskoj proslavi okupismo svi da se raduju i živi i nevidljivi. Sišao je s koca i došao Radisav na čiji grob vekovima sa neba pada jaka bela svetlost, tu je i onaj šehid sahranjen bez groba i biljega da se ne bi znalo da je tu. Čuju se i danas reči Nikole Tesle napisane davno, a aktuelnije danas više nego ikad – „Srce me boli za teški udes Srbije što se nepravedno na krst razapinje, jedan od najdarovitijih naroda posle drevnih Helena“.

Kao da je u međuvremenu sve prevedeno iz jezika prolaznosti na jezik umetnosti i večnosti. Voleti je uslov svakog stvaralaštva, a bez ljubavi nema velikih dela niti smislenih poduhvata. Svedoci smo velikih kulturnih ostvarenja u najopskurnijem vremenu za kulturu. Zbog zasluga za SPC znameniti istorik Konstantin Jiriček je Mehmed pašu nazvao srpskim rodoljubom. Ta smela reč je možda najmanje što se može reći za onoga koji se stranim diplomatama predstavljao kao unuk despota Srbije, onog koji je Portu privoleo da obnovi Pećku patrijaršiju, a za patrijarha svih Srba doveo svog brata Makarija. Mehmed i Makarije su neodvojivi od manastira Mileševe, a Mileševa od Hilandara a oboje od Svetog Save, njegovog puta i života. Kako su utvrdili pozvaniji, Pećka patrijaršija je prostorom nadmašivala Carigradsku, a zauzimala prostor veći od Dušanovog carstva. I patrijarsi koji su nasledili Makarija bili su Sokolovići, Antonije, Gerisim i Savatije postriženici tvrdoškog manastira i Hercegovačke mitroplije. Za njegov povratak i današnji dolazak zaslužan je mostograditelj Slobodan Pavlović, prezimenjak velmoža Pavlovića koji su u vreme bosanskog kraljevstva podigli stari grad sa kulama i kazamatima. Dobro došao, Bajo, potonji Mehmed pašo Sokoloviću koji si davno otišao da bi ovde zauvek ostao. Srećan Vidovdan – rekao je Bećković.

otriven-spomenik-mehmed-pasi-sokolovicu-3

Načelnik Opštine Višegrad Mladen Đurević zahvalio se Dodiku, Pavloviću, Kusturici i Bećkoviću za realizaciju ovog projekta, ističući da je ovo „nastavak kulture sjećanja, čiji je začetnik Emir Kusturica“.

Slobodan Pavlović je rekao da je i njemu i njegovoj supruzi Miri velika čast i zadovoljstvo što su bili u prilici da Višegradu poklone spomenik Mehmed-paši Sokoloviću.

Prema dostupnim informacijama, Sokolović je porijeklom Srbin iz Hercegovine. Rođen je kao Bajica Nenadić u selu Sokolovići, blizu gradića Rudo. Otac mu se zvao Dimitrije, dok ime majke nije poznato – pominju se imena Dobrina, Anđelija ili Marija.

Kao dječak školovao se u manastiru Mileševa. U „danku u krvi“ odveden je u janjičare kada mu je bilo oko 15 godina. Školovan je u Jedrenskom saraju gdje ostaje 13 godina.

Mehmed-paša Sokolović poznat je i kao Mehmed Visoki.

On je odveden u ranom dobu kao dio osmanskog sistema sakupljanja hrišćanskih dječaka koji će biti odgajani da služe kao janjičari.

Ovi dječaci su bili primorani da pređu u islam, odgajani su i obrazovani kao vojnici i vjernici, ali su zauzvrat dobili priliku da se uključe i napreduju u osmanskom carskom sistemu.

Mehmed-paša Sokolović bio je jedan od brojnih koji su napravili zavidnu karijeru i dospjeli do položaja Velikog vezira.

Mehmed-paša je podizao brojne zadužbine i vakufe širom Carstva. Po njegovom naređenju, 1571. godine izgrađen je most preko Drine u Višegradu, opisan u delu „Na Drini ćuprija“ Ive Andrića, koji je za ovaj roman dobio Nobelovu nagradu za književnost

On je podigao i tri mosta na prostorima sadašnje u BiH i jedan u Crnoj Gori – Arslanagića most u Trebinju, most na ušću Žepe u Drinu, Kozju Ćupriju u Sarajevu i Vezirov most u Podgorici.

U svom rodnom selu Sokolovićima kod Rudog izgradio je džamiju, a u selu Poblaće kod Priboja, prema predanju, podigao je i crkvu koja je više puta rušena i obnavljana.

Crkva je izgrađena u saracenskom stilu i u ovom selu je sačuvano predanje da je sazidana na grobu njegove majke.

Vjeruje se da je Mehmed-paša Sokolović bio ktitor mnogim sagrađenim česmama, od kojih je najpoznatija ona u Beogradu, na Kalemegdanu.