U susret velikim jubilejima Čajničkog hrama i Čajničke Krasnice

08. avgusta 2017. 058.ba

ČAJNIČE – Čajniče je malena planinska varoš. Veoma neobično, zanimljivo i nepristupačno planinsko mjesto. Smješteno je između brda Cicelja i Čivčibrda, na tromeđi Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Vjerovatno, da bi uskim i vijugavim putem, u ovaj gradić svraćao samo poneki ljubopitljivi putnik i namjernik. Što je Čajniče poznato hodočasničko i zavjetno mjesto i svetilište, to je zato što se u ovom malom, ali lijepom gradiću čuva Čudotvorna ikona Majke Božije. Ikona je zbog svoje ljepote nazvana Čajnička Krasnica.

Po predanju Crkve ovu čudotvornu ikonu Presvete Bogorodice naslikao je svojom rukom Sv. apostol i jevanđelist Luka. Pošto je po zanimanju bio ljekar i slikar, ovaj apostol Božiji je naslikao, po blagoslovu Presvete, više njenih ikona. Između ostalih, tu se ubrajaju još tri čudotvorne ikone, koje pripadaju bogatoj duhovnoj riznici Crkve, to su Jerusalimska, Trojeručica, Pećka i Čajnička Krasnica. Ikonu je srpskom rodu donio iz grada Jerusalima Sv. kralj Milutin. Dugo vremena ikona je bila na dvoru Nemanjića, kao zaštitnica. Poslije iscjeljenja kralja Uroša Milutina pred ikonom, prenešena je u zadužbinu kralja Milutina, u manastir Sv. Nikole u Pribojskoj Banji.

Tu ikona prebiva do 1594. godine. Turci na čelu sa Sinan pašom spaljuju mošti Svetog Save, a iz obijesti ruše i pale pred sobom sve crkve i manastire. Počevši od Mileševe, Turci ne pošteđuju ni manastir Sv. Nikole, koji su po pljačkanju zapalili. Jedan hrabri seljak uskočio je u vatru i spasio ikonu, koju je plamen već zahvatio. Ikonu je prenio preko rijeke Lima i uskim, šumskim putevima donio u Čajniče. Stigao je pred staru kamenu crkvu uveče. Nije htio nikome da se javi, pa je prenoćio sa ikonom u obližnjem šumarku. Kad se probudio ikone nije bilo uz njegovo uzglavlje. Uplašio se da mu, poslije toliko truda, neko nije ukrao ikonu, jer je, umoran i izmoren čvrsto spavao. Ubrzo je sveštenik otvorio vrata crkve i po ulasku, vidjeli su ikonu u hramu. To su, i sveštenik i ovaj blagorodni seljak, a i narod koji se okupio, shvatili kao želju Majke Božije da njena ikona ostane u Čajniču. I zaista, tako je vijekovima.

hram-u-cajnicu-3

Najprije je ikona 270. godina bila u maloj, kamenoj crkvi. Kada su Čajničani vidjeli koliko vjernog naroda dolazi na poklonjenje ikoni, onda su sredinom XIX vijeka podigli novu, sabornu crkvu. Posvećena je, kao i stara, Uspenju Presvete Bogorodice. Crkva je građena od 1857 – 1863 godine. Kameni zvonik prizidan je trideset godina kasnije. Ikona je 1863. prenešena u novi hram, gdje se i danas nalazi. Njeno mjesto je sa lijeve strane naosa, u posebno izrađenom tronu.

Krasnica je iz hrama iznošena samo u velikim stradanjima i opasnostima. Tako je bilo za vrijeme Drugog svjetskog rata. Italijani okupiravši teritoriju, obesvećuju i skrnave svetilišta. Krvoloci po zlu čuvene Vražje divizije ubijaju nejač, pljačkaju crkvenu kasu, dragocjenosti i utvari crkvene. Aprila 1943.g. napuštajući Čajniče, Italijani sve pale i od eksplozije potpuno razaraju staru crkvu. Polovina novog hrama je razorena. Zub vremena obara i preostale zidine. Stara crkva je obnovljena 1946. godine, a nova od 1957 – 1959. Krasnicu u toku rata sklanjaju u crkvu Sv. proroka Ilije u Strečanju. Odatle je premještena u pećinu u Okolištima kod Foče, da bi kraj rata dočekala u drugoj pećini u selu Trpinje, blizu Čajniča. Po okončanju rata, ikona je 1946. ponovo vraćena u staru crkvu, a 1959. u novu, obnovljenu. Svečani, mermerni tron sačinjen je 1962. godine. Ikona je 423. godine u Čajniču.

Čudotvorna ikona Presvete Bogorodice pored krasote i ljepote koju posjeduje i samim molitvenim obraćanjem, daje vjernima posebnu blagodat i smirenje. To su iskusili svi oni koji su makar jednom molitveno pred loikom Krasnice prinosili iskrene molitve. Kada se pažljivije posmatra ikona, uočiće se karakteristike koje dodatno ikoni daju krasotu i svetost. Lice Bogorodice na ikoni je tužno, zbog sve brige koju je kao Majka Hrista Gospoda imala od rođenja Bogomladenca pa sve do krsne smrti. Zabrinuta je Majka i za sve nas i molećivo čeka da se pokajemo i obratimo Bogu. Ikona je dvostrukog lika. Na prednjoj strani je Bogorodica sa Bogomladencom Hristom koga drži na desnoj ruci, a sa zadnje strane ikone je ikona Svetog proroka, preteče i krstitelja Jovana. Ikonu je 1868. godine u srebro i zlato okovao čuveni sarajevski zlatar Risto Andrić. Poslije ozdravljenja, pred Krasnicom, od teške i neizlječive bolesti, zatražio je molbom od crkvene Uprave da mu odobre da srebrom i zlatom ukrasi ikonu Čajničke Krasnice. Zatvorio je svoju zlatarsku radnju i tri godine sa svojim šegrtima radio samo na ukrašavanju ikone sa obje strane. Utrošio je šesnaest kilograma srebra i kilogram zlata na okovu ikone i blagoslovom Majke Božje veličanstveno i umjetnički je ukrasio.

hram-u-cajnicu-2Samo je Bogu svemogućem znano, koliko je vjernika pred Krasnicom našlo utjehu i ozdravljenje. Koliko je supružnika, molitvom pred njenom ikonom, dobilo čedo i potomstvo. Koliko je bolnih ozdravilo od tjelesnih, psihičkih i duševnih bolesti. Majka Božja kao Majka nad majkama, kao ona koja je veća i šira od nebesa prima molbe i molitve svih onih, koji se sa pokajanjem, vjerom i nadom mole i traže pomoć pred Njenom ikonom, i pomaže svima svojom zaštitom i posredovanjem kod Sina Njenog i Gospoda našeg Isusa Hrista. Pred ikonom Čajničke krasnice progovorilo je nijemo jevrejsko dijete, koje je kasnije kao vojnik spasao život svešteniku koji je čitao molitvu i oslobodio ga iz zarobljeništva. Po dolasku u Čajniče i molitve pred Krasnicom od bolesti očiju ozdravilo je dijete iz Sarajeva. Poslije Ostroga, poklonici i hodočasnici najčešće dolaze u Čajniče. Pored pravoslavnih srba i drugih pravoslavnih hrišćana, ikoni na poklonjenje, molitvu i pomoć, obraćaju se i narodi drugih vjeroispovjesti i nacionalnosti. Kratki istorijat ikone i nekoliko zapisanih čuda pred ovom ikonom objavio je prepodobni ava Justin Ćelijski, u žitijama svetih za praznik Velike Gospojine. Molitvu Čajničkoj Krasnici Darodarilici napisao je Sveti Nikolaj Žički. Akatist je napisao protojerej-stavrofor Marjan Knežević, a u pripremi je i služba u čast Čajničke Krasnice.

Spomen ove čudotvorne ikone proslavlja se na praznik Uspenja Presvete Bogorodice 15./28. avgusta. Blagoslovom Njegovog Visokopreosveštenstva Arhiepiskopa cetinjskog i Mitropolita crnogorsko-primorskog Gospodina G. Amfilohija, uskoro će iz štampe izaći i monografija o Čajničkoj Krasnici, u izdanju Svetigore, što je moram naglasiti Božija pravda. Naime, kada se na ikoni prije trinaest godina projavio lik Svetog Jovana Krstitelja, samo je Svetigora objavila ovu neobičnu duhovnu pojavu. Lik Svetog Jovana projavio se na praznik Usekovanja glave Svetog Jovana, na komadu jagnjeće kože, jer je prvobitni lik Sv. Jovana izgorio u požaru. „Bogu je sve moguće što reče“!

Posebno raduje, što u dane jubileja 525.g. od prvog pisanog pomena crkve u Čajniču, 423.g. od kako je ikona Čajnička Krasnica u Čajniču, 160.g. od početka izgradnje Nove crkve i 60.g. od njene obnove Gospod ispunjuje naše molitve, zaštitom, posredovanjem i ljubavlju Majke Božje i Njene Čudotvorne ikone Čajničke Krasnice.

Pratite nas na FACEBOOKU
Zatvori

Autor: Dragan Kovačević

Dragan Kovačević

Iz Čajniča, rođen u Foči 1987, diplomirao u roku novinarstvo na Filozofskom Fakultetu Pale, stekao zvanje diplomirani novinar. Odličan u kreativnom pisanju.

Pogledajte sve vijesti čiji je autor Dragan Kovačević

Komentari:

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i 058.ba ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Komentari sa takvim sadržajem biće izbrisani, a lažni profili biće banovani.