Prilog inicijativi za formiranje ogranka „Privrednika“ u RS – Školovao i više od 20 Rogatičana

11.11.2017.

rogatica-fotka-naslovne-strane-spomen-knjige-privrednika

ROGATICA – Inicijativa da se pored Hrvatske i u Republici Srpskoj formira ogranak Srpskog privrednog društva „Privrednik“ koji je osnovan davne 1897. u Zagrebu sa ciljem školovanja nadarene a siromašne djece i omladine prilika je da se kaže da je i sa područja sadašnje opštine Rogatica među njegovim pitomcima bilo i preko 20 Rogatičana koje je iškolovalo ovo društvo i bili poznate zanatlije i privrednici.

Njihova i imena posrednika i poslodavaca nalaze se u Spomen knjizi koja je izdata u Beogradu 1984. godine. Evo samo nekih.

Za Borisava Lubardu 1911. posrednik je bio sveštenik Atanasije Kosorić, a tapetarski i lakirerski zanat učio je kod Karla Windauera u Beloj Crkvi. Iste godine Atanasije Kosorić bio je posrednik da pitomac „Privrednika“ bude i Đorđe Jagodić, a kolarski zanat učio je kod Pap Jonasa u Bečeju.

Vladimir i Milisav Lubardić su posredstvom Borisava Lubardića 1921. stolarski, odnosno poslastičarski zanat učili kod Radoslava Stefanovića i Ljubice Mandratić iz Beograda i tako njih više od 20 koje su uglavnom preporučivali učitelji i sveštenici. Izuzetak su bili Delivoje Gojković iz Pavičine Kule i Branko Ljubinac iz Ćemanovića iza kojih je 1942. stajao Izbjeglički dom u Beogradu, a iza Dragojla Limića iz Krvojevića i Ljubomira Ćorića iz Babljaka 1944. stajao je Komesarijat za izbjeglice iz Beograda.

stranica-spomen-knjige-privrednika

Zanimljovo je da su Milisav Furtula iz Bursića 1929. i Dragiša Janković iz Plješevice kod Rogatice 1930. učili cipelarski, Ljubomir Frganja iz Seljana 1930. kovački, Milan Šuka 1933. ćurčijski, Rajko Ljubibac iz Seljana 1940. mesarski, Mirko Furtula iz Duba 1942. , frizerski, Branko Ljubinac iz Ćemanovića 1942. obućarski zanat, dok je Stjepan Lubarda iz Ćemanovića 1939. učio za trgovca u bifeu, Radomir Tomić iz Pešurića 1932. za trgovca mješovitom robom i tako redom obavezno zanat ili neko drugo radničko zanimanje.

Nažalost niko od navedenih i ostalih koji su bili pitomci „Privrednika“ danas nije živ ili se ne zna da je živ. Ono što je zanimljivo njihovi potomci ne bave se zanimanjem svojih predaka.

Spomen knjiga „Privrednika“ nudi i niz drugih zanimljivih podataka. Prvi njegov predsjednik, od osnivanja 23. septembra 1897. do 27. jula 1914, bio je Isidor Dobrović.

Poslije velikog rata „Privrednik“ je obnovljen 19. septembra 1919. i do 1937. vodio ga je kao predsjednik Todor Mijatović, a počasni predsjednici bili su Lazar Dunđerski i Kralj Aleksandar.

Između dva velika rata „Privrednik“ je odškolovao 36.775 pitomaca koji su bili nosioci privrednog razvoja zemlje pod geslom „rad – štednja – čestitost“.

Zanimljivo je da su pitomci „Privrednika“ bili i revolucionari Đuro Pucar, Rade Končar, Filip Kljajić, Radoje Dakić, ali i pokojni mitropolit dabrobosanski Nikolaj (Mrđa) i devet partizana narodnih heroja iz NOB-e.

Poslije Drugog svjetskog rata „Privrednik „je obnovljen 24. aprila 1945, ali je zabranjen već 21. oktobra 1946. i pod zabranom bio sve do 18. decembra 1993. kada ga je grupa odvažnih Srba iz Zagreba po četvrti put obnovila i od tada u vrlo teškim uslovima podijelila više desetina stipendija srpskoj djeci iz povratničke populacije i siromašnih porodica, rekao je predsjednik „Privrednika“ Nikola Lunić.