Čaga na hrastu u Rogatici

05.04.2018.

ROGATICA – Čaga (Inonotus obliquus) je parazitska gljiva koja raste uglavnom na živom stablu breze u veoma hladnim predjelima Rusije, sjevernoistočne Azije, Kanade… Čagu smatraju najjačim prirodnim antioksidantom. Koristi se u borbi protiv stresa, kancerogenih bolesti, te jača imunološki sistem organizma.

U zadnje vrijeme čaga se mnogo eksploatiše. Postaje ugrožena vrsta, jer za odrastanje jednog primjerka potrebno je od 10 do 30 godina. Trgovci koriste nevolje oboljelih od teških bolesti, te se može pročitati kako čaga liječi ama baš sve. Poseglo se i za organski uzgojenom čagom.

Iako čaga sadrži određene važne sastojke kao: enzim superoksid dismutase (SOD), betulinsku kiselinu, lanosterol, polisaharide, koji povoljno utiču na orgaizam i stimulišu ga u borbi protiv opakih bolesti, ne treba pretjerivati o njenom čudotvornom djelovanju.

Čaga se može nabaviti u obliku tableta, kapsula, tinktura ili praha. Najbolje je i najsigurnije ko može čagu gljivu nabaviti, i takvu prirodnu koristiti.

Iako se smatra da čaga raste isključivo na brezi, neki autori navode da se može naći na bukvi, hrastu, topoli, ali nema podataka o njenoj ljekovitosti. Ljekovitost čage sa breze bila je poznata starosjediocima Sibira. Koristili su je mljevenu u hrani i kao čaj. Breza je kompletno ljekovita, sadrži oko 22% betulina, a betulinska kiselina se smatra najjačim oružjem čage.

Na našim prostorima čaga je veoma rijetka, jer uspjeva u predjelima ekstremno niskih temperatura. Imali smo sreće da u okolini Rogatice na desetak breza nađemo čagu (na većim nadmorskim visinama), prve prije pet godina.

U januaru 2018-te pronašli smo prve primjerke čage na nekoliko hrastova, i pridružili se rijetkima koji su to i dokumentovali.

U prilogu se može vidjeti sličnost ili razlika između čage sa breze i čage sa hrasta.