Raste lipa i park kao sjećanje na Obrada Đurovića

Tekst i foto: Sreten Mitrović - 13. juna 2018. 058.ba

ROGATICA – Uz šestomjesečni pomen nakon smrti prosvjetarske legende i glumca sa Romanije u dva filma režisera Emira Kusturice Obrada Đurovića, početkom jula prošle godine, njegove kćerke Milena Đurović- Rudež i Jelena Đurović, koje žive u Danskoj, sa najbližim u rodbini u krugu Doma za starija lica „Sunce“ u Rogatici iz koga je njihov otac na Božić 2017. u 86 godini otišao Bogu na ispovijest, zasadile su mlado drvo lipe.

Ovim činom, rekle su one, na svojevrstan način dižemo još jedan spomenik našem ocu, ali i zahvaljujemo osoblju Doma za starija lica „Sunce“ za pažnju koja mu je pružena tokom njegovog više od tri godine boravka u ovoj kući gdje se humanost prema starim i iznemoglim iskazuje na najviše mogućem stepenu.

Da podsjetimo, mladu lipu zasadio je Obradov unuk Luka Rudež uz svoj 18-ti rođendan, a gestu Đurovićevih na neobičnom poklonu obradovali su se vlasnik i svi zaposleni u „Suncu“, rekao je direktor ove ustanove Radomir Ćućula.

To je i bio razlog da smo Obradovoj lipi posvetili veliku pažnju. Pošto je zasađena u ljetnom periodu kad nije vrijeme za sadnju, trebala joj je više nego onom rastinju koje se sadi u jesen, a pogotovo u proljeće.

Uz osoblje Doma, obavezu da se brine o ovoj mladoj biljki, preuzeo je drugi Romanijac, Branko Delić (67) iz sela Zagrađe kod Sokoca, koji takođe svoje treće doba, zahvaljujući podršci brata Dragana, koji živi u Zambiji, i sestre Zagorke,sa boravkom u Srbiji, provodi kao štićenik Doma za starija lica u Rogatici.

Ja nisam bio Obradov đak niti sam se sa njim ranije družio. Jer on je bio poznat kao učitelj, profesor i čak glumac, a ja samo radnik u „Energoivestu“ u Sarajevu. Upoznali smo se ovdje u Domu. Tu smo se zbližili i ja se uvjerio da su istinite priče koje su se o njemu pričale po Romaniji. Mnogo toga i on mi je ovdje pričao, posebno o filmovima i neostvarenoj želji da poljubi neku Moniku Beluči, priča Branko.

Da se brinem o njegovoj lipi i ostalom rastinju u krugu Doma, kome smo dali ime „Obradov park“, prihvatio sam se sa zadovoljstvom. Donio sam ko zna koliko kanti vode kojom sam zalijevao Obradovu lipu i ostalo mlado rastinje. Uglavnom najveći broj se „primio“. Među njima je i Obradova lipa koja se dobro razvija i raste, dodao je njen njegovatelj Branko.

I direktor „Sunca“ Radomir Ćućula reče da Obradova lipa u njihovom parku ima poseban tretman. Čuva im sjećanje na starinu koji je Romaniju i svoje Džindića kod Sokoca u kojim je rođen i odrastaokoje puno volio i o njima uvijek sa ushićenjem pričao.

LJUBITELJ KOZA

Poslije penzionisanja 1987. U Osnovnoj školi „Franjo Kluz“ u Sarajevu, gdje je radio kao profesor, Obrad se vratio na Romaniju i svojim Džindićima. Da bi, pričao je, „ubijao vrijeme“ prihvati se neobičnog posla – uzgoj koza.

Posebno je volio da ima dobrog jarca. Sa njim je obavezno dolazio na tradicionalne izložbe stoke u Rogaticu. Njegova grla plijenila su pažnju posjetilaca izložbe, a posebno imena njegovih ljubimaca. Uglavnom su to bila imena poznatih ličnosti, najčešće političara, sa Bliskog i Srednjeg istoka i Amerike.

Pratite nas na FACEBOOKU
Zatvori

Komentari:

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i 058.ba ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Komentari sa takvim sadržajem biće izbrisani, a lažni profili biće banovani.