Zdravko Kovačević, mladi pčelar iz Guždelja kod Rogatice

Tekst i foto: Sreten Mitrović - 31. jula 2018. 058.ba

ŽELJOM I TRUDOM DO UZORNOG PČELARA

ROGATICA – Bez porodične tradicije i nikakvog predznanja, ali uz veliku želju i danonoćni trud, Zdravko Kovačević (37) iz Guždelja kod Rogatice za svega četiri godine postao je uzoran pčelar u čijem pčelinjaku je već preko 40 izuzetno jakih i zdravih pčelinjih društava.

Od malih nogu pitao sam se zašto u mojoj porodici nema neko da se bavi pčelarstvom i želio da taj budem ja. Želja mi se ostvarila 2014. kada sam od već afirmisanog pčelara Radoslava Jankovića iz Kovanja kod Rogatice na poklon dobio jedno pčelinje društvo i postavio temelj moje buduće zanimacije, a jedinog dana možda i zanimanja, započeo je priču Zdravko.

Poklopilo se to i sa vremenom kada je posredstvom Odjeljenja za privredu u našoj opštini Japanska agencija za međunaordnu saradnju „JICA“ (Džajka) kroz projekat „Izgradnja povjerenja kroz ruralni razvoj“ na području opštine donirala po četiri pčelinja društva novim, uglavnom, mladim pčelarima, početnicima u ovoj oblasti. Među njima sam bio i ja i sa onim društvom koga sam već imao formirao sam mini pčelinjak sa pet društava:

Mom zadovoljstvu i sreći, dodaje on, nije bilo kraja iako se te godine nisam mnogo osladio. Uz pomoć oca Mirka (66), koji mi je na putu da nešto postignem u pčelarstvu i tada i sada davao i daje veliku podršku, u zimu 2014/2015. ostavili smo dosta meda pčelama i to se isplatilo. Iz zime su društva izašla jaka i zdrava i tog ljeta imali smo za sada rekordne prinose. Iz jedne košnice vadili smo i po 40 kilograma, a naš pčelinjak udvostručio je broj društava.

Da bi došao do 40-tak snažnih i zdravih društava sa kojim Kovačevići žele da uđu u predstojeću zimu 2018/2019. morali su proći kroz zahtjevnu ličnu obuku o pčelarstvu. U tom cilju pročitano je dosta stručne literature, posjetilo predavanja i sajmova o pčelarstvu i slušalo savjete starijih i iskusnijih pčelara.

Uz teoriju i praksu koju smo sticali na razne načine, nabavljali smo i potrebnu opremu, razrojavali društva, počeli proizvodnju vlastitih matica. Možemo se pohvaliti da nam se ni jedan roj nije sam izdvojio, a pogotovo „pobjegao“.

Ova godina i u pčelinjaku „Kovačević“ bila je dobro počela. Pošto se radi o stacionarnom pčelinjaku, oslonac je na medonosnim biljkama livada i voćnjaka u i oko Guždelja i listopadne šume obližnjih Koma i Komića. Otuda i naziv moga meda „livadski“ i tako sam registrovan.

Naša je sreća da pčelarimo u dijelu opštine gdje se vrlo rijetko koriste hemikalije i imamo ekološki u svakom pogledu zdravo područje. Za ono meda što uzmemo od pčela i ponudimo tržištu, a ove godine radi se o 14 do 15 kilograma po društvu, znamo da je zdravo i bez bilo kakvih primjesa hemije i drugih aditiva. Meda bi bilo i više da nije došao kišni juni pa evo i veći dio jula. Izgubilo se najmanje 10-tak kilograma, kazuje Zdravko.

Pošto je kraj jula Kovačevići već vrše pripreme pčela za zimu. Idemo polako i sistematično, dodaje tata Mirko, – zadimljavanje i tretman protiv varoe koje na sreću nema u nekim ozbiljnijim količinama. Pošto su pčele u dobrom dijelu ljeta morale trošiti zalihe koje smo im mi ostavili, mora se spremati i prihrana i obaviti drugi predzimski poslovi.

Inače, Kovačevići pčelare u košnicama tipa LR, koje sami prave u svojoj radionici, i obezbijedili su, kako rekoše, najveći dio potrebne opreme za intenzivniju pčelarsku proizvodnju ne samo meda nego i ostalih pčelinjih proizvoda. Tu je i šestrodijelni oplodnjak za matice kao vlasiti izum. U narednoj godini imaju u planu da u cilju „osvježenja krvi“ nabave i nešto kranjskih matica iz Slovenije, a uz pomoć opštinskog udruženja pčelara „Sat“ nadaju se kupovini prese za proizvodnju satnih osnova i topnika za vosak.

Naredna godina trebala bi da bude i godina u kojoj će oni ispuniti uslove za korišćenje državnih podsticaja, a to je da pređu broj društava preko 50. Nadaju se i da će se i na nivou opštine u tom pravcu nešto poduzeti, jer baviti se pčelarstvom znači da uz vlastitu korist pčelara, imaju interes i mnogi drugi, posebno voćari, malinari i slično.

U planu Kovačevića je i kombinacija stacionarnog i „nomadskog“ pčelarenja primjenom devize „da med raste na točkovima“, kada bi i Zdravko, rad na brenti, iako je automehničar, zamijenio zanimanjem profesionalni pčelar uz proizvodnju i ostalih pčelarskih proizvoda – polen, propolis, matični mliječ, rojevi…

Pratite nas na FACEBOOKU
Zatvori

Komentari:

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i 058.ba ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Komentari sa takvim sadržajem biće izbrisani, a lažni profili biće banovani.

Povezane teme: