Božićni običaji u Rusiji po pričanju rogatičkih snahi, Ruskinja, Natalije i Viktororije

Tekst i foto: Sreten Mitrović - 06. januara 2019. 058.ba

BADNJI DAN BEZ BADNJAKA, A BOŽIĆ UZ SALATE SA MALO MESA

ROGATICA – Proslava Roždestva Hristova – Božića kao najradosnijeg praznika među praznicima u pravoslavnom dijelu Rusije ima dosta zajedničkog, ali i nekih različitosti od slavlja pravoslavnih Srba na Balkanu, iskustvo je Natalije Kalinjin i Viktorije Karunov, Ruskinja koje su u posljednjih tri godine udate za Srbe u Rogatici, Radislava- Rada Jovkovića i Slavišu Bakmaza.

I kod nas u Rusiji Božić se slavi po starom julijanskom kalendaru, 7. januara. Pripreme za njegovu proslavu počinju šest nedjeljnim postom koji ima dvije osnovne poruke – uzdržavanje od nekih vrsta jela i loših misli i djela sa jedne strane i darivanje siromašnih i drugih kojim treba pomoć na drugoj strani, priča Natalija, profesor istorije, koja je rođena u Dobrjanki kod milionskog Perma na obroncima Urala, a u Rogatici i braku sa Radislavom-Radom Jovkovićem, živi od polovine 2016, o čemu je pisao i „Glas Srpske“, i već je rodila sina Konstantina koji je juče, na Tucindan, 5. januara, proslavio prvi rođendan. Slavlje u kući Jovkovića trajalo je sinoć do kasno u noć.

Druga Ruskinja, Viktorija, po obrazovanju je profesor muzike i ugostiteljskog menadženta, rođena je u gradu Ćerepovec u Volgovskoj oblasti nedaleko od Sankt Peterburga, sa Rogatičaninom Slavišom Bakmaz takođe u braku je od jula 2016. Već su se „okitili“ princezom Vesnom, koja će 27. februara proslaviti drugi rođendan, potvrđuje riječi zemljakinje oko predbožićnog posta i dodaje da se u te dane, posebno poslije pada komunizma u Rusiji i dolaska Putina, obavezno ide u hramove na obična i praznična bogosluženja. „Revnosniji“ vjernici u te dane ne započinju nikakve nove poslove, a mnogi u kućama isključuju sve uređaje za komunikaciju, posebno internet. Žene u crkvu obavezno dolaze u dugim suknjama, sa maramom na glavi i bez šminke. Ako slučajno neka žena dođe bez duge suknje i marame, dobiće ih od crkvenog „ekonoma“ uz naravno vraćanje nakon bogosluženja.

Badnji dan, koga u Rusiji zovu Sočeljnik, umnogome se razlikuje od ovog dana kod Srba. Tog dana se ništa ne kolje i ne peku zaoblice, nego se cijeli dan posti i tek pred veče sa pojavom prvih zvijezda seda se za večeru za koju su domaćice pripremile bogatu trpezu u kojoj je na prvom mjestu, slično srpskom slavskom koljivu, sočivo (leće) sa pšenicom, makom i medom. Pšenica simbolizuje vezu živih sa mrtvim, mak prolivenu nevinu krv za Hrista, a med slast Carstva nebeskog i čistote riječi Božije. Tu je i još 12 drugih jela koja simbolizuju 12 Hristovih svetih apostola. Na prvom mjestu je posna sarma, grah, kupušnjak, boršč, riba, vareniki koji se još zove i peljimeni, a posni se pravi od ribe dok se u mrsni stavlja faširano meso, gljive, bijeli luk, pirožki (pecivo slično našim uštipcima), pampuški (krofne), uzvor (kompot) i Sveta voda kao simbol očišćenja čovječijeg tijela i duše. Inače, sva jela imaju neku simboliku sa rođenjem Isusa Hrista. Nema sječe badnjaka, ali se bogato kite božićne i novogodišnje jelke, najčešće vještačke, plastične.

Djeca kite jelke sa likovima anđela i raznim bonbonama, a ispod jelki se nalaze pokloni starijih. Organizuju se i dječiji manskenbali slični našim petrovdanskim lilama. Kud oni prođu dobivaju poklone u novcu ili slastkišima i igračkama.

Poslije večere ide se na večernju službu u crkve. Na bogosluženju mnogi dočekaju ponoć i jutarnju molitvu, a onda idu kućama.

Kod nas, pričaju dalje Natalija i Viktorija, nema pucanja iz vatrenog oružja i srpskog polaznika. Porodično mršenje, posebno poslije pada carske Rusije i gladomora koji je vladao tridesetih godina prošlog vijeka, nakon dolaska sa molitve iz crkve obavlja se tradicionalnim jelom koje se naziva peljimeni. To je u stvari kombinacija tijesta i faširanog mesa uz više različitih salata u kojim se nalazi i nešto mesa kao što je ruska salata. Tu je i jedna vrsta pire krompira sa mesom i to jelo se zove draniki. Rijetki su primjeri da neko uz Božić priušti pečenu gusku, kokoš, ili patku. Prasadi i jagnjadi bilo je u vrijeme carske Rusije, ali je toga nestalo u vrijeme boljševizma.

Inače, i u Rusiji je Božić državni praznik, ali se zvanično slavi jedan dan. U narodu su sveti dani od Božića do Bogojavljenja i zovu se svjatki i tokom njih se, uključujući u pravoslavnu Novu godinu, organizuju masknbali i druge zabave, odlazi u goste i primaju gosti, muškarci se, u cilju čeličenja organizma na Bogojavljenje, kupaju u ledenom vodama do kojih se dolazi na taj način što se motornim pilama na zaleđenoj rijeci ili jezeru isijeca prolaz u ledu u vidu krsta kroz koji se zatim u vodu spuštaju plivači. Po izlasku iz ledene vode plivači se griju „vatrenim pićem“ votkom, pričaju Nataša, kako u Rogatici ovu blagu i prijatnu ženu iz milja zovu svi koji je poznaju, i Viktorija, simpatična njena zemljakinja.

Kupanje u ledenoj vodi, naglašavaju one, sve je popularnije među mlađim muškim svijetom, pogotovo što ga upražnjava i predsjednik Putin.

PRADJED SVEŠTENIK ZAVRŠIO U SIBIRU

Period Oktobarske revolucije i doba staljinizma ostavili su duboke ožiljke na vjernike, običaje i posebno crkvu i sveštenike u Rusiji. To je osjetila i porodica Viktorije Karunov čiji je pradjed Boris Bogdanov bio je sveštenik. Samo zato što je bio uz crkvu i vjerovao u Boga sa djelom najbližih srodnika završio u Sibiru. Radio je u rudniku gdje je od hladnoće, gladi, nehigijenskih i teških uslova skončao zajedno sa suprugom i petoro djece. Zato Viktorija kaže: „Dogodilo se – ne ponovilo se“.

RECEPT ZA POPULARNO JEDLO DRANKI

Dranki je jedno od najpopularnijih jela koja se nalaze na božićnoj trpezi najvećeg broja porodica u Rusiji. Natalija Kalinjin-Jovković je čitaocima „Glasa Srpske“ poklonila recept za ovo jelo koje bi se moglo naći i na trpezi Srba. On glasi;
300 grama svinjskog ili junećeg mesa
6 do 8 krupnih krompira
1 glavica crnog luka
2 kokošija jaja
1 do 2 supene kašike brašna
Mljevena paprika, so, ulje po ukusu, prezlo ili griz za paniranje i pavlaka kao prilog.

Priprema:
Krompir skuvati, očistiti i kad se ohladi dobro izrendati da se stvori mekana masa kao za pire. Dodati soli po ukusu, alevu papriku, jaja, brašno da se napravi dovoljno gusta masa za oblikovanje šnicli.
U tavi propržiti luk, dodati faširano meso, alevu papriku i so. Meso ostaviti da se ohladi. Od smjese krompira, jaja i brašna na dlanu oblikovati tanke šnicle i na njih nanijeti faširano meso koga zatim pokriti sa svih strana masom od krompira i jaja da se dobije oblik malo deblje šnicle. Šnicle panirati u grizu ili prezlu, a potom prožariti na vreloj masti ili ulju.
Može se servirati i kao hladno i kao toplo jelo. Veoma je ukusno ako se konzumira sa pavlakom.

Pratite nas na FACEBOOKU
Zatvori

Komentari:

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i 058.ba ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Komentari sa takvim sadržajem biće izbrisani, a lažni profili biće banovani.

Povezane teme: