Krompir i strna žita solidni, jesenja sjetva prosječna

25.12.2023.

Poljoprivredna proizvodnja u Rogatici na kraju ove godine

ROGATICA – Kraj godine je vrijeme kada se svode rezultati rada u svim oblastima rada i života. Tako su i odbornici Skupštine opštine (SO-e) Rogatica na posljednjoj decembarskoj sjednici primili k znanju i prihvatili  glasovima, i pozicije i opozicije, informaciju o obavljenoj ovogodišnjoj žetvi strnih žita, ubiranju roda krompira i obavljenoj jesenjoj sjetvi na području opštine.

Obrazlažići ovu informaciju, načelnik Odjeljenja za lokalni razvoj, privredu i društvene djelatnoti Desimir Despetović  istakao je,  a odbornici prihvatili, da je ove godine sa zaijanih ukupno 157 hektara  zemljišta sakupljeno 628 tona strnih žita.

Po kulturama, najviše je bilo pšenice – 511 tona. Sijala su je porodična poljoprivredna gazdinstva na 60 hektara, a otalo je iz proizvodnje organizovanih proizvođača – DOO „Agros“,   „Agromont“   i „Agro plod“, sa prosječnom proizvodnjom od 4 tone po hektaru. Naj rod imali su u „Agrosu“ 4,5 tona, koji je pšenicu sijao na 30 hektara uz ostvareni prinos od  ukupno 135 tona.

Što se tiče ostalih strnih žita najviše je sijano ječma i zobi na po 10 hektara uz proizvodnju od po 30, odnosno 20 tona po hektaru. Fenjeraš u ovoj oblasti proizvodnje je heljda, koja je sijana na jednom hektaru, a sakupljeno je tonu ovog sve traženijeg poljoprivrednog proizvoda.

Krompir kao dominantna sjemenska i egzistencijalna poljoprivredna kultura za veći dio domaćinstava na području opštine, rekao je načelnik za privredu, sijan je na ukupno 252,5 hektara od čega sjemenski na 82,5 hektara, a merkantilni, odnosno krompir za jelo, na 170 hektara. Proizvedeno je ukupno 4.662 tone, od čega 1.892  tone sjemenskog i 2760 tona krompira za jelo.

U sjemenskoj proizvpodnji naj proizvođač je DOO „Agros“ čiji je vlasnik Ozren Planojević. Sa zasijanih 45 hektara zemljišta ubrao je 1035 tona uz prosječnu proizvodnju od 23 tone po hektaru, kolika je proizvodnja i kod ostalih organizovanih proizvođača sjemenskog krompira – „Solanum produkt“, „Agromont“ i „Agroplod“.

Što se tiče krompira za jelo, dominiraju poljoprivredna gazdinstva sa proizvodnjom od 1800 tona. „Agro plod“ je proizveo 840, a „Agromont“ 125 tona  itd.

Što se tiče jesenje sjetve ona nije na zadovoljavajućoj mjeri. Zbog ekstremno sušnog ljeta i jeseni zasijano je ukupno 150 hektara (lani 185) od čega 130 pšenicom, 10 tritikala i po 5 hektara raži i graška kao stočne hrane.

Iako je kao i svi ostali prisutni odbornici glasao za informaciju o sjetvi, žetvi i ubiranju krompira, Slavko Purković, jedini odbornik neposredni poljoprivrednik, ili bolje reći uspješni seljak, posebno uzgaivač ovaca, zatražio je da ubuduće ovakve informacije, ako ni zbog čega drugog, a ono radi efekata podsticaja koji se svake godine ulaže u poljoprivredu počev od regresirane nafte do sufinansiranja u nabavci poljoprivredne mehanizacije, koja u posljednje vrijeme dolazi kao podrška iz Mađarske.

Idući tim zahtjevom, podaci sličnih informacija govore da je tokom 2021. godine strnim žitima bilo zasijano 189 hektara zemlje, krompirom 244 hektara uz proizvodnju od ukupno 4.208 tona, od čega 1233 tone sjemenskog i 2975 krompira za jelo, a u jesenjoj sjetvi te godine zasijano je 121 hektar zemljišta pri čemu je rekorder bilo doo „Agros“ sa 60 hektara zasijane pšenice.

Ili, 2019. strnim žitima bilo je zasijano 115 hektara i proizvedeno 400 tona. Pšenica je sijana na 65 hektara i proizvedeno je 256 tona. Te godine krompir je sijano na 297 hektara i proizvedeno rekordnih 7400 tona, ili čak za 38 posto više nego predhodne 2018. godine. Sjemenskog  krompira ubrano je 2200, a krompira za jelo 5192 tone, a to znači da je ova, 2023. bila prosječna, pa čak, kako tvrde poljoprivrednbi  stručnjaci, jer joj vremenske prilike nisu bile naklonjene, i solidna po rodu i posebno kvalitetu ubratih plodova.

Tekst i foto: Sreten Mitrović