Sabor izvornog pjevanja u Rogatici – Čuvari tradicije u borbi protiv zaborava [FOTO]

04.11.2019.

ROGATICA – U organizaciji KUD-a „Sretenje“, koje već punih 16 godina radi na čuvanju narodne tradicije pri Crkvenoj opštini Rogatica, uz podršku brojnih sponzora iz Rogatice i jednog iz Višegrada, juče, nedjelja 3. novembra, u popodnevnim časovima u Sali gradskog bioskopa održan je tradicionalni Sabor izvornog pjevanja.

Okupio je preko 20 muških i ženskih grupa koje u svom repertoaru baštine izvorno narodno pjevanje sa područja Sarajevsko-romanijske i Gornjedrinske regije, Bratunca i okoline, ali i Priboja, Užica, Prijepolja, Lučana i Sevojna iz susjedne Srbije i Pljevalja u Crnoj Gori.

Ovu smotru čuvara narodne tradicije po običaju otvorio je poznati zdravičar iz Novog Goražda Dragoljub Stojanović, a onda su tokom programa koji je trajao više od dva sata pjevale muške i ženske grupe odjevene u tradicionalne narodne nošnje kraja iz koga su dolazile.

Sabor je imao revijalan karakter i njegov početak pripao je ženskoj i muškoj pjevačkoj grupi domaćina KUD „Sretenje“. Toplo pozdravljeni dali s šlagvort ostalim učesnicima koji su pjevali ovim redom. Pjevačka grupa „Rade Jamina“ iz Višegrada, Pjevasčko društvo guslara iz Priboja, Sveti Đorđe iz Novog Goražda, ženska grupa „Jahorina“ i pjevačka grupa Mladost sa Pala, „Jabuka“ iz Prijepolja, „Ognjište iz Foče, „Mitrov danak“ iz Istolnog Novog Sarajeva, „Bećari iz Sevojna. Pjevala je i grupa „Šajkača“ iz Puhova kod Lučana, „Zagoorje“ iz Kalinovika, „Podkovač“ iz Pljevalja, Delije sa Ponikava kod Užica, „Zavičaj“ i „Romanija“ sa Sokoca, Udruženje sačuvajmo selo iz Priboja, KUD-a Vojkovići i „Trebevićke“ iz Istočnog Novog Sarajeva, Izvor „Bereg“ sa Sokoca i Pjevačko društvo „Bratunac“ iz Bratunca, a smotru, kao što su otvorili, zatvorili su izvorni pjevači KUD-a „Sretenje“.

Iz sale gradskog bioskopa, gdje je Sabor, zbog kiše umjesto u porti crkve Svete Trojice održan, odjekivale su stare grlene pjesme iz svih krajeva odakle su došli njihovi učesnici. Sudeći po tome, opšti je utisak, da će ovaj dio narodne tradicije još dugo trajati. Uz bijele i sijede glave u borbi za njihov nezaborav sve je više i mlađih koji pjvaju ili sviraju na narodne teme kako su to radili njihovi pradedjovi, djedovi i očevi, odnosno prabake, bake i majke.

Ono što je mala zamjerka, rekli su i organizatori, nedostajalo je više gledalaca i slušalaca, Rogatičana, iako su uredno i na vrijeme javno pozvani na sabor. Nije se puno vjdjelo ni predstavnika kulture, javnog i društveno-političkog života u opštini, a što ne reći i šire, jer je manifestacija imala čak i međunarodni karakter.