ŠG “Sjemeć” – podkornjak, zasad, pod kontrolom

ROGATICA – Sipac, ili potkornjak, veoma je opasna štetočina u četinarskim šumama. Na području kojim gazduje Šumsko gazdinstvo „Sjemeć“ radi se uglavnom o smrči i nešto jele, crnog i bijelog bora, koje najčešće napada osmozubi i šestozubi smrčin, te mali i trozubi jelin potkornjak.

– Oni se, priča referent za uzgoj i zaštitu šuma u „Sjemeću“ Veljka Balčaković, javljaju u dvije faze, odnosno perioda. Prvi je kada u šumi vlada normalno stanje i potkornjaci su samo sekundarna štetočina, a to znači da su nastanjeni na mrtvim i fiziološki oštećenim dubećim stablima, izvalama i vjetrolomima, kao slučajnim užicima, posječenim a neizrađenim i od gljiva ili drugim insektima oštećenim stablima.

– Kada se lošim gazdovanjem, dodaje ona, potkornjacima iz prve faze dozvoli nekontrolisan razvoj njihovog potomstva, uz povoljne vremenske prilike, a to je sušni period, nastaje druga faza. Dolazi do namnožavanja potkornjaka, kao primarne štetočine, koji u nedostatku slučajnih užitaka kao mjesta za ubušivanje napadaju zdrava stabla i suše ih.

Da bi kontrolisali prvu i preduprijedili drugu fazu razvoja potkornjaka u „Sjemeću“ su stalno mobilni. Uz sječu i obavezan izvoz iz šume slučajnih užitaka i ostalih bolesnih stabala, kojih je sve više, posebno u šumama smrče, kao posljedica suše koja je vladala posljednje dvije godine, što se vrši intenzivno tokom cijele godine, preko tzv. „klopki“ sa feromonskim mamcem koje se postavljaju na rubovima šuma i proplancima i obavezno tamo gdje se primjećuje veće prisustvo bolesnih stabala, prati broj potkornjaka i uz primjenu najnovijih preperata vrši njihovo uništavanje.

Brojanjem u aprilu ove godine na 157 klopki na smrči je utvrđeno prisustvo nešto više od 16.000 jedinki osmozubog i na 158 klopki 14.000 šestozubog sipca. Jela je takoreći bez potkornjaka, jer je na sedam klopki izbrojeno svega 48 jedinki. Nisu, zasad, ugroženi ni borovi. Na 24 klopke izbrojano je nešto više od 1390 jedinki.

– Proljeće i predstojeće rojenje i izlazak prve generacije, ovaj broj će se sigurno povećati. Stanje se mora stalno pratiti i, ako zatreba, na vrijeme intervenisati uz primjenu i ostalih raspoloživih mjera zaštite – povećan broj feromonskih klopki, lovnih stabala i zatrovanih mamaca sa paljenjem i drobljenjem ostataka stabala poslije sječe, reče na kraju Balčakovićeva.