Gorka sudbina rogatičkih vodenica

Tekst i foto: Sreten Mitrović - 27. marta 2015. 058.ba

Vodenice na Rakitnici

OD VIŠE DESETINA OSTALA SAMO JEDNA POTOČARA

ROGATICA – Između dva svjetska rata i u godinama bivše SFRJ na 20 kilometara dugom vodotoku Rakitnice nedaleko od istoimenog sela do ušća u Praču kod Mesića bilo je preko 30 manjih i većih vodenica i više stupa za valjanje sukna.

Uz vodenice na Rakitnici danonoćno za domaćinstva čak do Pala, Han-Pijeska, Sokoca, ali i Sjemeća, boričkog platoa i Vražalica ječam, kukuruz, zob, raž i ponekad pšenicu mljeo je i veliki mlin, sa šest kamenova, na izvoru Berega, nekoliko na Prači ispod sela Varošište i u Mesićima i na maloj ali brzoj i uvijek bistroj rijeci Žepa. Pored njih bilo je i više vodenica potočara, koje su sezonski, kad u proljeće i jesen nadođu potoci, mljele manje količine žita.

Poznato je da su bile potočare u Dolovima kod sela Sudići, na Ljutači u kozićkom kraju i Brčigovu, na Starogorskom potoku kod sela Agarovići i nekim drugim potocima.

Vodenice na Rakitnici

Sve ovo ne bi imalo neki značaj da poslije pojavljivanja „vatrenih“ mlinova, u početku velikih u Stjenicama, Borikama i nekim drugim mjestima, a vremenom i „kućnih“ na električni pogon, vodenice i vodeničari nisu otišle u „penziju“ i zaborav. Došlo se dotle da trenutno nema više ni jedne vodenice na cijelom vodotoku Berega, Rakitnice, Žepe i Prače u dijelu kroz područje opštine Rogatica. U „pogonu“ je samo jedna. Radi se o potočari koja melje skoro cijelog ljeta i zime, u selu Čubrići, na području Mjesne zajednice Kozići.

Povratnik u ovo selo Džemal Džananović (63) na temeljima porušene stare potočare, koju je na potoku Jaz poslije Drugog velikog rata za vlastite potrebe sagradio njegov otac, podigao je novu, istina skromnog kapaciteta sa svega oko 100 kilograma na 24 sata.

Namjena je ista, ali sa nekim savremenijim dijelovima. Umjesto drvenog badnja sa drvenim tuljkom, tu su metalne cijevi. Nekad drveno, sada željezno je i kolo sa lopaticama na koje iz badnja pada voda i pokreže mlinski kamen. Ali, zato ostali su fiksirani i rotirajući kamenovi na kome se melje žito, stari koš za žito, čeketalo, okance iz koga izlaze zrna i sanduk za samljeveno brašno.

Vodenice na Rakitnici 3

– Šta sve to vrijedi, pita se zadnji mlinar u opštini Rogatica Džemal Džananović, , kad je sve manje onih koji donose žito na meljavu. I oni koji dođu donesu najviše 5 do 10 kilograma pšenice ili kukuruza za domaći hljeb ili puru iz „želje“, a ne rijetko i radi zdravstvenih razloga?!

Po njegovom mišljenju brašno samljeveno na kamenju potočare nemjerljivo je zdravije od brašna koje se dobiva iz riječnih, a pogotovo mlinova na električni pogon. Razlog je što kamenje potočnih vodenice „tjera“ manja količina vode, pa se oni manje griju i zato je brašno iz ovih vodenica kvalitetnije i zdravije za ishranu.

Pratite nas na FACEBOOKU
Zatvori

Komentari:

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i 058.ba ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Komentari sa takvim sadržajem biće izbrisani, a lažni profili biće banovani.