Žene u borbi protiv diskriminacije

ROGATICA – Povećanje vidljivosti ekonomske diskriminacije i marginalizacije žena u BiH, bilo je danas, 3. februara, u centru pažnje foruma koga je u Rogatici organizovao Nacionalni demokratski institut BiH (NDI) i Fondacija CURE sa predstavnicima političkih partija i aktivistkinja civilnog društva ove opštine.

U raspravu se pošlo, rekla je modelator Foruma Jadranka Miličević iz Fondacije CURE, od činjenice da se o siromaštvu žena u BiH malo ili nikako ne govori. I statistika na ovu temu je vrlo štura, ako i postoji. Izjave aktivistkinja sa terena govore da žene predstavljaju najveći broj osoba registrovanih na biroima za zapošljavanje, na jednoj strani, i da je najveći broj korisnica usluga centara za socijalni rad na drugoj strani.

– Iz razgovora sa ženama, dodale je ona, dolazi se do poražavajućih saznanja da se ženama koje traže novo zaposlenje nerijetko postavljaju pitanja za njihove bračne statuse, planove za zasnivanje porodice i rađanje djece. Žene sa sela suočavaju se sa dodatnim problemom – podsticaji za poljoprivredu se daju nositeljima vlasništva nad imanjem, što u patrijahalnom BH kontekstu znači da žena koja obrađuje zemlju neće dobiti podsticaj za svoj rad iz prostog razloga jer nije faktički vlasnik zemlje koju obrađuje.

– Ali, to nije i sve oko diskriminacije žena, rekla je Miličevićeva i dodaje: Žene srednjih godina veoma teško dolaze do šanse za posao i mnoge od njih i pored toga što su ostvarile pravo na penziju, ne mogu otići i dostojanstveno proživjeti treću dob iz prostog razloga jer im doprinosi za penziono osiguranje nisu godinama uplaćivani. Tradicionalna proizvodnja, zaštita ručnog rada se deklarativno provodi, bez zaštite tržišta, niti poreske politike koja bi pratila moderne trendove u ekonomskoj globalizaciji.

Na bazi prednjih konstatacija, a poslije kraćeg obraćanja prisutnim direktora NDI Nenada Simovića, koji je uz nekoliko praktičnih sugestija za borbu protiv diskriminacije žena, predložio da se žene u predstojećoj predizbornoj i izbornoj aktivnosti u političkim partijama izbore da u parlamentima i na čelu opštinskih upava kao načelnici bude više žena nego što ih ima u aktuelnim sazivima, o stanju diskriminacije u Rogatici govorile su Milosava Vasiljević, odbornik u SO-e ispred Socijalističke partije i Slađana Ujić, predsjednica Udruženja žena „Snop“ iz Gučeva.

O iskustvima u borbi protiv diskriminacije žena u federalnom Goraždu govorila je Esma Drkenda iz Udruženja žena „Seka“, a iz Sokoca Jovana Boljanić.

Na kraju foruma, kome se nažalost nije odazvao očekivani broj žena, usvojeno je nekoliko zaključaka koji će biti dostavljeni učesnicama ovog skupa i drugim koji po bilo kom osnovu imaju obavezu ili trebaju da se bore protiv diskriminacije žena na svim nivoima i u svakodnevnom životu.