Preobraženjski dani u Rogatici – Izložbe

IZLOŽBA O STRADANjU HIROŠIME I NAGASAKIJA I…

ROGATICA – Rogatičani su ovih predpreobraženjskih dana u prilici da idu od izložbe do izložbe. Samo tokom jučerašnjeg dana imali su mogućnost da razgledaju dvije. U prostorijama Centra za kulturu i sport otvorena je izložba fotografija posvećenih žrtvama atomskih bombi kojim su amerikanci u avgustu 1945. bombardovali japannske gradove Hirošimu i Nagasaki, a u prostzorijama Narodne biblioteke Dobojski logor 1915-1917.

Što se tiče izložbe o Hirošimi i Nagasakiju, radi se o teškoj temi koja normalnom čovjeku ledi krv u žilama, diže kosu na glavi, ali i opominje da se nešto slično ne bi smjelo više nikad i nikome da dogodi.

Otuda i inicijativa za potpisivanje peticije za konvenciju o ukidanju nuklearnog naoružanja u cijelom svijetu. Inicijativa je bezrezervno podržana i svi prisutni na otvaranju izložbe sa zadovoljstvom su je potpisali.

– Inače, izložbom koja već uveliko kruži svijetom Japanci čuvaju sjećanja na kobne dane ratne 1945. kada su kao jedina država u istoriji čovječanstva iskusili strahote atomslih bombi i prenesu poruku budućim generacijama širom svijeta kako bi se izbjeglo ponavljanje takve i sličnih tragedija, rekao je otvarajući izložbu Miyoshi Hiroki, glavni savjetnik Japannske agencije za međunerodnu saradnju Džajka (JICA), kancelarija u Skelanima čijom zaslugom su Rogatičani došli u priliku da je pogledaju.

Izložba ima veliki broj fotografija i drugih dokumenata koje, istina prati tekst na engleskom jeziku, ali oni i sa tom „manom“ mnogo govori o patnjama ljudi, žena i djece u bombrdovanim gradovima.

Pored Rogatičana, izložbu su do sada pogledali stanovnici Bratunca, Srebrenice i Sarajeva, a uskoro će biti otvorena i u Istočnom Sarajevu.

Uz izložbu prikazan je i polučasovni video film o stradanju Hirošime i njenih žitelja od atomske bombe 1945, a priređena je i origani radionica u kojoj su djevojke iz Rogatice iskazivale umijeće u izradi ždralova od papira koji, prema japanskom vjerovanju, donose sreću. Što se napravi više ždralova to će biti više sreće.

… STRADANjU SRBA U DOBOJSKOM LOGORU 1915 – 1917.

I druga izložba upriličena juče govori o stradanju. Ovoga puta Srba u Dobojskom logoru od 7. decembra 1915. kada su u njega došli prvi internirci, do početka februara 1917, kada je iz njega u smrt ili život otišao posljednji od 45.791 logoraš koji je prošao kroz ovaj kazamat.

Na otvaranju izložbe u prostorijama Naredne biblioteke govorila je njena direktorka Anđalka Đerić, koja je uz ostalo rekla da je „poražavajuća činjenica da su Srbi, koji su odvajkada u vrtlogu svjetske istorije, koji su kroz vijekove vodili mnogobrojne odbrambene ratove, a da su toliko malo uradili na istraživanju svoje istorije, na prikupljanju podataka i njihovom publikovanju“.

A govoreći o Dobojskom logoru, kustos Muzeja u Doboju, Milka Ćosić kao pratilac izložbe, posebno je naglasila da je u njemu boravio i stradao veliki broj Srba iz tadašnjeg rogatičkog sreza. Prema nepotpunim podacima umoreno ih je preko 400 i njihova imena srednjoškolci iz Doboja ispisali su na četiri panoa koji prate izložbu.

– Dobro bi bilo, naglasila je Ćosićeva, da ova izložba, koju su već razgledali Fočaci i Paljani, bude povod da se dođe do imena i drugih Rogatičana koji su skončali od konjske bolesti sakagija, gladi i žeđi i napornog rada u Dobijskom logoru o čijem postojanju u Doboju govori Spomen-crkva i Spomen-kosturnica.

Prema riječima gospođe Ćosić Dobojski logor bio je prvi sabirni logor u Evropi i pretača logorima iz Drugog svjetskog rata. Ono što je rađeno sa Srbima u tom logoru iz ovog dijela istočne Bosne i Hercegovine je prvo etničko čišćenje jednog naroda.