Narodna biblioteka u Rogatici – Zavčajci čekamo vas

30.01.2019.

ROGATICA – Uz odjeljenje za omladinu i odrasle, dječije odjeljenje, odjeljenje strane literature i odjeljenje referensne knjige sa elektronskim katalogom, sa preko 36.000 knjiga, Narodna biblioteka „Vojislav Lubarda“ u Rogatici baštini i Zavičajnu zbirku koja je još uvijek sa skromnih 298 pojedinačnih knjiga različitog žanra i sadržaja čiji su autori rođeni na području opštine ili su pisali o ovoj opštini.

– Tu je, kazuje direktorka Biblioteke Milojka Krsmanović, jedan dio knjiga Vojislava Lubarde, po kome i biblioteka odnedavno nosi ime, njegovog brata Jovana i rođaka Miluna-Miše i Marije Lubarda, Momira Krsmanovića, Božidara Stanara, Gojka Vukašinovića, Milada Obrenovića, Milenka Jevđevića, Jovana i Mila Jovičića, Rajka Radovića, Dijane Nešković, Gorane Žižović, Voje Mačara i još nekih Rogatičana koji su se književno iskazali po bilo kojoj osnovi. Tu su i katalozi sa slikama akademika Radenka Miševića i Dragomira Pečenice, katalog sa fotografijama Milorada Jankovića, jedan broj knjiga koje su štampane u ovdašnjem preduzeću „Mićo Sokolović“, dio „Rogatičkih novina“ koje su izlazile između dva posljednja rata, bilteni MOSI koje su održane u Rogatici i nekih drugih publikacija koje na ovaj ili onaj način govore o Rogatici. Posjedujemo i nešto magistarskih i doktorskih radova Rogatičana, a posebno mjesto zauzima 2651 novinski članak našeg novinara Sretena Mitrovića koji je kao hroničar objavio i sačuvao u periodu 1960 – 1992. godine.

– Imamo, dodala je ona, i oko 120 starih fotografija iz života u opštini koje su nam poklonjene, ali i nekih starih predmeta koji govore o životu ljudi u ovom kraju.

– Sve je to, rezimira Krsmanovićava, još uvijek malo u poređenju sa našim željama i zato poziv Rogatičanima ma gdje bili i šta radili da nam poklone bar dio onoga što imaju, a ne koriste, u svojim kućama, porodičnim bibliotekama i arhivama da na bilo koji način govore o Rogatici i okolini da nam to poklone, a mi ćemo znati da to cijenimo i naravno čuvamo. Dobar primjer za to je naš sugrađanin Mirko Šarović koji je ulegatio nešto više od hiljadu knjiga iz svoje biblioteke.