Zabilježeno u Rogatici – Raste broj proizvođača heljde

Rogatica – rodila heljda, Radoje-Dule Kojić i Milomir Ećimović,1.

ROGATICA – Iako nije žitarica, heljda za koju se tvrdi da je izuzetno ljekovita biljka čiji se samljeveni plod u brašno dodaje hljebnom tijestu i tako konzumira, iz godine u godinu u opštini Rogatica sve više dobija prostora za sjetvu. Prošle godine sijana je na oko pola hektara zemljišta, a u proljeće ove zasijana je na više od jednog hektara, podaci su iz Odjeljenja za lokalni razvoj, privredu i društvene djelatnosti u opštinskoj upravi.

Koristeći se iskustvom već poznatijih uzgaivača heljde, Radoje Kojić, zvani Dule, koji je u Rogaticu došao sa egzodusom Srba iz Sarajeva 1996, I koji je još uvijek bez trajnog rješenja stambenog pitanja, devestirano rodno selo Adroviće podno Sjemeća na granici opština Višegrad i Rogatica nije zaboravio. Vraća mu se tokom ljeta svake godine. Boreći se sa korovom i divljim svinjama, kojim su stanište obližnje šume Sjemeća, po nešto i posije u zemlju koja mu je ostala od djeda i oca. Nisu to velike površine, ali je dovoljno da se nešto korisno uradi i selo potpuno ne napusti.

Idemo za onim što je manje izazovno za divlje svinje i ostale štetočine u poljoprivredi. Tako smo prošle godine došli i do sjetve heljde, kao kulture koja se kod nas ranije nije sijala. Posijali smo manju količinu ali dovoljno da smo došli do sjemena kojim smo u ovogodišnjoj sjetvi zasijali 1,5 dunuma i nakon žetve ubrali smo nešto oko 500 kilograma. Možda je trebalo biti i više, ali ovo je bilo izuzetno sušno ljeto tokom koga na Sjemeć i okolinu nije pala ni jedna čestita kiša zbog čega smo i sa ovim zadovoljni, priča Dule koji je svoju heljdu uredio na stari dobri trijer („mašina“ ručno rađena za razdvajanje zrna žitarica od pljeve, ostataka slame i drugih urodica) sa kojim raspolaže porodica Ećimović u Rogatici, koja takođe sije heljdu na svom imnju u selu Grivci kod Stjenica.

Milomir Ećimopvić, vlasnik trijera, reče da je Dulova heljda dobrog kvaliteta. Nisam naplatio rad mašine, jer očekujem da nas proizvođača ove biljke čije su bobice nakon mljevenja kao jestive i ljekovita stavlja se u tijesto pšeničnog i drugog hljeba.

I cijene heljde nisu niske. Prodaje se, a sve je više interesa za njuj, po 4 marke u zrnu, a samljevena po 8 do 10 maraka po kilogramu, reče Radoje-Dule Kojić. Mušterija ima i dogodine će, on se nada, najvjerovatnije biti više površina pod heljdom koje u sjmenu za dunum zemljišta treba oko 10 kilograma.