Prikazan film „Garavice“

07.02.2024.

ANDRIĆGRAD – U Andrićgradu večeras je prikazan dokumentarni film Dragana Radovića „Garavice“ koji govori o jednom od najvećih stratišta nad srpskim narodom kod Bihaća i drugim stratištima u tom dijelu Krajine tokom Drugog svjetskog rata, te ukazuje na nasilnu islamizaciju i pokatoličavanje.

„Film ukazuje na posljedice koje su trpili srpski civili, žene i djeca, a riječ je o nasilnoj islamizaciji i pokalitočavanju, te obuhvata šire područje i cijeli ratni period“, objasnio je Radović.

Radović je rekao novinarima da je film rađen u protekle tri godine i da je njegov značaj neprocjenjiv jer govori o zločinu u bihaćkom srezu na osnovu 3.000 dokumenata, odnosno sudskih presuda, saslušanja, zapisnika, izvještaja, proglasa i svjedočenja 27 preživjelih, od kojih 15 govori u filmu.

On je istakao da film nosi naziv „Garavice“ ali govori o brojnim zločinima u tom kraju, kao i o onome što je uslijedilo nakon njih.

Tokom istraživanja za potrebe filma, Radović je došao do informacije da je o ovim tragedijama Dragan Grgić napisao istorijski roman „Korana ko rana“, koji je 1961. godine zabranjen, te je odlučio da ga priredi.

„Knjiga je, takođe, mnogo važna jer sadrži duh vremena. Ona, iz ugla običnog čovjeka prikazuje ne samo stradanja, nego i to kako su ljudi tada razmišljali, ali i mnoge spletke koje su se dešavale u partizanskom pokretu“, rekao je Radović.

Protojer Dragan Vukotić, uz podsjećanje na Stari Brod i masovno stradanje Srba u ovoj regiji, rekao je da je veoma važno da srpski narod spozna srazmjere stradanja sopstvenog naroda.

„Projekcije ovakvih filmova doprinose da se Srbi upoznaju o svim stratištima i da njeguju kulturu sjećanja na stradale“, istakao je Vukotić.

Projekciji filma u bioskopu „Doli Bel“ prisustvovao je načelnik opštine Višegrad Mladen Đurević koji je rekao da je bitno pogledati film i sve što se dešavalo srpskom narodu, kako bi to znali i prenosili mlađim naraštajima.

Pored filma, promovisana je i knjiga „Korana ko rana“.

Film je snimljen u produkciji Fondacije „Zaboravljeni korijeni“.

SRNA - Jovana Borovčanin