Igor Planojević prvi kozar na Borikama

06.07.2019.

KOZIJE MLIJEKO I SIR UMJESTO ANTIBIOTIKA

ROGATICA – Gazdinstvo Igora Planojevića iz malog sela Mrkonjići kod Borika broji 7 članova i ima dosta karakteristika bivše seoske zadruge u kojoj je živjelo više generacija jedne porodice. U Igorovoj ih je četiri. Tu je prababa Novka, koja gazi 86-to ljeto. A onda slijede dvije svekrve, dvije snahe, četvoro unučadi i tri praunuka.

Ali, nije to poenta ove priče. Poenta je ono od čega živi ova višečlana porodica.
Domaćinstvo stoji na trećoj generaciji – Igoru (42) i njegovoj supruzi Oliveri (41). On se svojevremeno školovao i postao kvalifikovani mašin-bravar, a Olivera ima završenu gimnaziju. Zbog poznatih teškoća oko zapošljavanja i jednom i drugom osnovno zanimanje je poljoprivreda. Na svojih oko 150 dunuma zemlje i skoro toliko uzetih pod zakup, bave se ratarstvom u čemu prednjači proizvodnja poznatog boričkog krompira, imaju malinjak od 4 dunuma i uzgajaju stoku.

Dugo se družimo sa ovcama i posebno kravama radi prodaje mlijeka. Vremenom se pokazalo da mlijeko zbog katastrofalno niskih otkupnih cijena ne pokrivaju ni minimum troškova uzgoja krava pa smo njihov broj sveli na tri muzna grla i mlijeko koristimo za vlastite potrebe porodice. Slično je i sa malinama i ako se nešto ne promijeni oko njihove otkupne cijene i njih ćemo napustiti, kazuje Igor.

I ovce, dodaje on, gledajući sa ekonomske strane, ne donose prihod adekvatan troškovima uzgoja. To je bio razlog da smo se prije skoro dvije godine opredijelili na uzgoj koza. Postao sam prvi veći uzgajivač koza na platou Borika. Na to je, donekle, uticala i tradicija. Moj pradjed, veliki domaćin i gazda, u nekadašnjoj Kraljevoj Jugoslaviji, pamti se u našoj porodici, držao je i po 300 grla koza.

Nakon što sam rastario ovce, kupio sam 10 odraslih koza alpske pasmine, 10 jarica-dvizica i jednog jarca. Za mene je to bio „pilot“ projekat i već mogu da kažem da nisam pogriješio. Od ovaca sam imao samo najčešće jedno jagnje i vunu koja je bezvrijedna, a od koza imamo veoma kvalitetno mlijeko, koje, kako narod kaže, zamjenjuje antibiotike, i najmanje 1,8 jaradi po kozi i što je još važno, radi se o životinji koja na brstu i hrani sa najzdravijih terena, preživljava 10 mjeseci, odnosno sve do prvih većih snjegova. I kad „padne“ na kotar, skromnih je zahtjeva.

Mlijeko od koza, naglašava Olivera, je visokog kvaliteta. Odrasle koze muzu se dva puta dnevno i dadnu od dva do četiri litra mlijeka. To je razlog da sada već imamo stado od preko 80 grla priplodnih koza i oko 50 jaradi različitih uzrasta. Od kako smo počeli kozariti prodali smo samo nekoliko „škart“grla i jednog jarca. Ostalo je sve na broju, osim jedne koze koju je prije nekoliko dana „odnio“ vuk.

Veći dio pomuženog mlijeka Planojevići nakon obavezne termičke obrade (zagrijavanje pa hlađenje), koriste za proizvodnju sira po njima znanom receptu. Olivera, na kojoj je taj posao priča da ima lepezu sireva koje pravi. Tu je mladi sir, polu-tvrdi, tvrdi i buđavi. Tu je i sir sa tucanom ljutom papričicom i dimljeni, što zavisi od naručioca, koji su zasad uglavnom sa Pala, Istočnog i federalnog Sarajeva.
Zasad, tvrde Planojevići, posao ide dobro. Što proizvedu, to uglavnom i prodaju. Ali, pošto su još u nekoj fazi probnog rada u okviru koga koze muzu na stari način – ručno. I tehnologija proizvodnje sira još je opitna, ali svakim danom i u svakom pogledu napredujemo, dodaje Igor, koga smo zatekli kako zajedno sa suprugom muze koze. U tome, dodaju njih dvoje, imamo punu podršku ostalih članova porodice, a posebno Sulejmana Jašarevića iz Tuzle, tehnologa i velikog stručnjaka u oblasti kozarstva i proizvoda od kozijeg mlijeka.

Sule nam je, naglašava Igor, desna i lijeva ruka na putu da postanemo i mi neko i nešto u ovoj oblasti. Zasad smo početnici, a za godinu dvoje nadamo se da ćemo biti primjer kako se može i treba raditi na uzgoju koza. Na tom putu treba nam posebna zgrada za siranu na čemu uveliko radimo, ali i podrška države putem podsticaja. Fali nam i udruženje, zadruga ili slična institucija koja bi išla ispred nas posebno u oblasti obrade tržišta. Ovako, brinuti o proizvodnji i prodaji nije garancije za puni uspjeh., reče Igor.