Mlada Bosna se borila za ujedinjenje Slovena

06.03.2014.

Emir Kusturica

ANDRIĆGRAD – Direktor Andrićevog instituta Emir Kusturica rekao je da su se članovi pokreta Mlada Bosna borili za ideju ujedinjenja Slovena i željeli su da se BiH priključi Srbiji.

Kusturica smatra da članstvo u Mladoj Bosni nije bilo neka velika registracija, niti je to bio neki moćan sistem, već više jedna velika emocija i da nije bilo te emocije ne bi bilo ni sarajevskog atentata.

On je ocijenio da je Gavrilo Princip, njegov životni put i uopšte organizacija Mlada Bosna bila jedno veliko istorijsko ushićenje, jedno tiranoubistvo koje je učinjeno sa idejom da se čini dobrobit čovječanstvu.

“Gavrilo Princip je bio nacionalista, ali to je pozitivan predznak i njegov pucanj u prestolonasljednika Franca Ferdinanda su tada poštovali i bosanski muslimani i Hrvati. To što su mu ovih godina razbili ploču, karakteristika je sarajevskih muslimana koji i dalje žale za turskom imperijom”, rekao je Kusturica sinoć za Radio-televiziju Republike Srpske.

Prema njegovim riječima, i sadašnje demonstracije u Sarajevu i paljenje zgrada oslikavaju muslimane, jer je taj grad veoma često u istoriji bio žarište odakle su počinjali neredi.

Kusturica je dodao da su Mladobosanci, osim ideje o slobodi, ustajali i protiv imperija, te da se i u današnje vrijeme zna koje su to kolonijalne sile koje hoće da zavladaju svijetom.

On je naveo da BiH i danas živi podijeljena u dva entiteta, naglašavajući da su vjerske razlike veće nego u bilo kojem istorijskom trenutku, što govori o kakvoj zemlji je riječ.

Istoričar iz Beograda Radoš Ljušić rekao je da je Mlada Bosna jedna emotivna organizacija, koja praktično nije imala nikakav program, organizaciju, statut i to je, prije svega, bio jedan pokret mladih ljudi.

On je naglasio da postoje istorijske činjenice koje govore da Princip nije bio atentator, već borac za ideju slobode.

“Članove Mlade Bosne, osim ideje o slobodi, nosio je i kosovski zavjet da se za ideju treba boriti, jer ona vodi u carstvo nebesko, što je i zavjet kosovskih junaka. Ideja članova Mlade Bosne je bila sloboda ili ništa”, istakao je Ljušić i ocijenio da je bilo teško živjeti u tadašnjoj BiH koja je bila vjerski veoma podijeljena.

On smatra da su i u ono vrijeme, kao i danas postojale velike vjerske podjele u BiH. “Verska podela u BiH uoči Prvog svetskog rata je veoma duboka i ona se nastavlja i između dva svetska rata. U vreme komunizma je manja, a kada pada komunizam ta verska podela ponovo bukti. To je činjenica koja se ne može zanemariti”, istakao je Ljušić.

Istoričar iz Banjaluke Đorđe Mikić rekao je da je Mlada Bosna jedna duhovna filozofija i jedno političko ubjeđenje, i ta organizacije je BiH, pa tako i srpskom narodu dala ono što do tada niko nije dao.

Publicista Muharem Bazdulj iz Sarajeva rekao je da ideja članova Mlade Bosne bila ideja ujedinjenja ne samo Južnih Slovena, već i Slovene generalno.

“Nije slučajno češki stražar zapamtio tajni grob Gavrila Principa da se poslije Prvog svjetskog rata njegovi posmrtni ostaci mogu naći. Identifikacija sa Mladom Bosnom ne samo da ujedinjuje Južne Slovene, Slovene generalno, već i sve pokorene narode u to vrijeme”, ocijenio je Bazdulj.