Poćorekovo pismo – svjedočanstvo o ratnim namjerama Austrougarske

SRNA - 05. januara 2014. 058.ba

Poćerkovo pismo - Andrićev institu

ANDRIĆGRAD – Trinaest mjeseci prije atentata u Sarajevu i četrnaest meseci prije austrougarske objave rata Srbiji, 28. maja 1913. godine, tadašnji guverner BiH Oskar Poćorek uputio je pismo ministru finansija Leonu Bilinskom u Beč čiji sadržaj uvjerljivo svjedoči o namjerama Austrougarske da povede veliki rat.

U pismu, predstavljenom danas u Odjeljenju za istoriju Andrićevog instituta u Andrićgradu, Poćorek navodi da „austrougarska monarhija svoj glavni zadatak mora vidjeti u tome da se sistematski sprema za, kroz nekoliko godina, neminovni veliki rat koji će biti vođen u, do krajnosti, teškim prilikama“.

„Razumljivo je da se u vrijeme ovoga mirnog, bolje reći pripremnog perioda, mora ići za tim da stvorimo podnošljiv odnos sa Srbijom. Naravno da bi bila kobna zabluda, ako bi se vjerovalo, da bi, čak i po cijenu najveće predusretljivosti u oblasti spoljašnje i unutrašnje politike, mogli postići da od Srbije načinimo pouzdanog prijatelja.

Ako se, kao što je po svoj prilici slučaj, sadašnji položaj ne iskoristi za to da se Srbija načini bezopasnom na taj način što bi se sjedinila s monarhijom bar u obliku jedne trgovinske, carinske i vojne konvencije, mora se bezuslovno računati s tim, da će se ta država u svakom budućem ratu boriti kao otvoren i ogorčen protivnik na strani naših ostalih neprijatelja“, ističe se u pismu.

Isto tako, kaže Poćorek, mora se računati s tim da će Srbija vrijeme do rata intenzivno iskoristiti da „za sebe pripremi zemljište za budući rat u BiH, Dalmaciji, Hrvatskoj i južnoj Ugarskoj“.

„Mi treba da budemo zadovoljni ako nam pođe za rukom da masu srpskog seoskog stanovništva i dalje održimo u njegovom letargičnom stanju, i ako odvratimo hrvatsku i muslimansku inteligenciju i poluinteligenciju od prelaza u srpski tabor, odnosno od ujedinjenja svih Južnih Slovena, to jeste od zajedničkih težnji koje su na antidinastičkoj osnovi“, naglašava se u pismu.

Poćorek navodi da bi to, prema njegovom mišljenju, bio „pravilnik za postupanje vlade prema domaćim Srbima za najskorija vremena“.

„Naklonjeno, sa najvećim mogućim oprezom, treba postupati sa seljaštvom i koliko je to moguće potpomagati njegove ekonomske interese, a gdje je nužno i s bezobzirnom strogošću. S inteligencijom i poluinteligencijom treba biti popustljiv, ali nikako iznad one mjere koja bi mogla izazvati nepovjerenje i nezadovoljstvo kod Hrvata i muslimana.

Najviši princip mora biti i ostati da se na ove posljednje oslanja, dakle da se u čitavoj zemlji uopšte i u skupštini vlada s Hrvatima i muslimanima, a srpska opozicija da se primi kao nešto što se ne da izbeći“, navodi Poćorek u pismu.

Poćerkovo pismo

Što se tiče pitanja „obligatnog kmetskog otkupljivanja“, Poćorek ističe da s tim treba stati, jer je „već samo njegovo nagovještavanje u poslednjoj sesiji delegacija jako ozlovoljilo muslimane“.

„Vaša ekselencija zna, da bih i ja bio za ‘obligatno kmetsko otkupljivanje’, čim bi se spoljašnja kriza definitivno izravnala. Ali dok se to izravnjavanje samo ‘odgađa’, moram odlučno savjetovati da se odustane od toga koraka.

Mi, uostalom, dotle nećemo imati ni novaca za to, jer će naše vojno pripremanje, građenje železnica, investicije… iscrpiti našu finansijsku sposobnost do krajnjih granica“, dodaje se u pismu.

Poćorek navodi da se ne može složiti ni sa prijedlogom o „stvaranju jednog filozofskog i pravnog fakulteta“ u najskorijem vremenu, jer bi u tom slučaju, kako kaže, bez obzira na velike finansijske izdatke, natovarili na sebe, osim nedisciplinovanih srednjoškolaca, još i analogne velikoškolce.

„Prije svega, treba utjerati u red naše srednjoškolce i to istrebljivanjem profesora koji tjeraju politiku, stvaranjem konvikata… Tu mislim i na uniformisanje srednjoškolaca po galicijanskom uzoru, ali još nemam o tom odlučan sud“, navodi se u pismu.

Poćorek ističe da je, prema njegovom mišljenju, najnužnije postavljanje normalnoga stanja u Hrvatskoj, „jer ako bi Zagreb počeo naginjati Beogradu – umjesto da posluži kao protivteža za Beograd, opasnost bi bila eminentna“.

Poćorek u pismu dodaje da će u najkraćem roku podnijeti spisak završenih političkih državnih procesa, kao i onih koji su u toku, te izražava sumnju da će biti u položaju da predlaže pomilovanje ili abolicije.

„Nešto sam slično učinio prve godine svoga boravka ovdje da bih raščistio posljednje ostatke aneksije, ali uspjeh je bio direktno negativan, jer u ovoj zemlji se blagost uvijek tumači kao – slabost“, ističe Poćorek.

Oskar Poćorek bio je austrougarski general, koji je od 1910. godine obavljao dužnost armijskog inspektora austrougarskih trupa u BiH, a od 1911. godine bio je prva ličnost Zemaljske vlade BiH i u tom svojstvu imao je intenzivnu pisanu korespondenciju sa Bečom.

Po porijeklu bio je germanizovani Slovenac i, prema izvjesnim mišljenjima, iskazivao je veliku netrpeljivost prema Srbima. Bio je prisutan u automobilu u kojem su ubijeni vojvoda Franc Ferdinand i njegova supruga vojvotkinja Sofija, 28. juna 1914. godine u Sarajevu.

Leon Bilinski bio je austrougarski ministar finansija koji je u vrijeme pisane korespondencije sa Poćorekom bio zadužen za BiH.

Pratite nas na FACEBOOKU
Zatvori

Komentari:

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i 058.ba ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Komentari sa takvim sadržajem biće izbrisani, a lažni profili biće banovani.