FOČA – Pješčane piramide su jedan od najvećih turističkih aduta opštine Foča i ujedno veliki neiskorišćeni turistički potencijal.
Za njih se čulo, o njima pisalo, mnogi su u pohodili ovu fočansku Đavolju varoš. Iako se nalaze na devetom kilometru puta Foča – Sarajevo kod Miljevine, u mjestu Pirni do, piramide su godinama bile nepristupačne i neuređene, bez signalizacije i nedovoljno promovisane.
Da bi se ovakva slika prirodnog dragulja promijenila, Planinarsko društvo „Zelengora“ Foča, u saradnji sa gradskom Turističkom organizacijom, pokrenulo je niz aktivnosti.
– Sprovodimo projekat „Unapređenje lokaliteta pješčanih piramida“, čija je vrijednost 15.000 maraka, a finansiraju ga UNDP i Evropska unija, sve s ciljem da piramide dobiju na značaju i da bi ova lokacija postala primamljiva turistička destinacija – rekao je predsjednik PD „Zelengora“ Milutin Tijanić.
On je dodao da su članovi ovog društva već očistili i uredili piramide, te postavili brojne turističke rekvizite.
– Lokalitet je očišćen od rastinja, postavili smo i klupe, korpe za otpad i izgradili drvenu zaštitnu ogradu. Ništa od ovoga prije nije bilo i piramide su djelovale, iako prelijepe i jedinstvene, nekako zapušteno – ispričao je Tijanić.
Fočanski planinari su se pozabavili i promocijom piramida.
– Angažovali smo stručnjaka za dizajniranje letka o piramidama, prikupljamo materijal za štampanje brošure, a u toku je i obuka deset vodiča koji će turistima olakšati put do njih i na pravi način ih upoznati sa ovim jedinstvenim prirodnim bogatstvom u Foči – dodao je Tijanić.
U TO Foča predviđaju da će se uređenjem pješčanih piramida povećati broj posjetilaca za najmanje 30 odsto.
– Podržali smo ovaj projekat kako bi se ponovo povećao broj turista i zaljubljenika u prirodne ljepote, jer su piramide nekada bile posjećenije nego danas – rekli su u TO Foča.
Piramide rastu
Dugogodišnjom erozijom tla pješčane piramide su nastajale kao posljedica agresivne sprege mrazeva, ljetnih vrućina, kiše i jakih vjetrova. Izbrazdani pješčani stubovi se uzdižu iz svojih širokih temelja i sužavaju prema vrhu, te predstavljaju izvanrednu geomorfološku rijetkost na ovim prostorima. Proces erozije traje i danas, tako da one ne nestaju, nego, naprotiv, rastu. Prema pisanju putopisca i geografa Dragutina Deroka, postoji teza da su ove piramide stare više od dvije stotine godina.
