Ekolozi i radnici NP protiv gradnje hidroelektrana

FOČA – Male hidroelektrane, koje bi se gradile na području Nacionalnog parka Sutjeska, značajno bi narušile eko sistem i dovele do nestanka pojedinih biljnih i životinjskih vrsta.

Čulo se to juče na javnoj raspravi o Nacrtu studije o procjeni uticaja na životnu sredinu malih hidroelektrana Sutjeska 2a i 2b i Hrčavka 1,2,3, koja je održana u Foči. Izgradnji elektrana usprotivili su se radnici Nacionalnog parka Sutjeska, te aktivisti ekoloških organizacija.

– Izvođač radova nije dovoljno obratio pažnju i elaborirao u svom izvještaju životnu sredinu i sve uticaje koje će eventualna izgradnja malih hidroelektrana imati na vrijedne kanjonske ekosisteme. Nedopustivo je, sa stanovišta ikoga ko se bavi naukom i strukom, da imate studiju o uticaju na životnu sredinu, a da životnu sredinu uopšte ne elaborirate. To je osnovna primjedba ovakve javne rasprave. S druge strane, to se radi u Nacionalnom parku, na području koje je od visoke vrijednosti i gdje su staništa i vrste toliko osjetljive da bilo kakve radnje, a naročito nekakva miniranja i stvaranje velike buke, mogu da doprinose degradaciji ekosistema koja će kasnije narušiti kompletan režim ishrane i ono što se vijekovima i vijekovima tu stvaralo – rekao je inžinjer šumarstva Đorđije Milanović iz Društva za zaštitu prirodnog naslijeđa RS “Arbor magna”, koji je, inače, rodom iz Foče, a radi kao asistent na Šumarskom fakultetu u Banjaluci na predmetu botanika. Sličnog mišljenja su i radnici Nacionalnog parka Sutjeska.

– Investitor nije pomenuo koja je korist od tih centrala, koju direktnu finansijsku korist ima Park. Da li je to na godišnjem nivou, da li ćemo imati besplatnu struju? Lokalno stanovništvo je protiv izgradnje ovih centrala, to je definitivno. U Zakonu o nacionalnom parku stoji da je zabranjeno graditi hidrocentrale u nacionalnom parku, ako nije u javnom interesu. Vjerovatno će ovo proći jer je u interesu Vlade i javnom interesu, nažalost. Ja se ne slažem s tim i većina radnika parka je protiv toga – kaže radnik u NP Sutjeska, Milovan Radović.

Koncesionar mini hidroelektrana na Sutjesci i Hrčavki je preduzeće „Drina hidro enerdži“ iz Ugljevika. Predstavnik tog preduzeća, Duško Radić smatra da bi gradnja elektrana doprinijela razvoju turizma u Nacionalnom parku.

– Prednost gradnje mini elektrana su pristupni putevi u Nacionalnom parku, koji se mogu koristiti u turističke svrhe, a koji bi bili obnovljeni. Pojedini putevi bili bi nanovo probijeni i iskorišćeni kao protivpožarni putevi. Na mjestima gdje se planiraju mašinske zgrade i vodozahvati, uobičajeno je da se urade i izletišta i odmarališta za šetače. Mislimo da bi značajno doprinijeli turističkoj ponudi Nacionalnog parka – kaže Radić.

Sve primjedbe iznesene na javnoj raspravi biće evidentirane u knjigu primjedbi koju će razmatrati resorno ministarstvo RS, nakon čega će biti odlučeno da li će studija o uticaju na životnu sredinu biti odobrena. Pored malih hidroelektrana, na rijeci Sutjesci planirana je i gradnja jedne velike elektrane u sklopu sistema Gornja Drina, a male elktrane su u planu da se grade i u slivovima Bistrice i Ćehotine.

Raskinuti koncesione ugovore

Ekolozi upozoravaju da su male hidroelektrane jako štetne po životnu sredinu, pogotovo kada je u pitanju ovakvo područje kao što je Nacionalni park sa velikim brojem endema i relikata.

– Izgradnja elektrana bi jako negativno uticala na eko sisteme, te smatramo da je to nedopustivo. Dosta nevladinih organizacija i stručne javnosti se oglasilo već po ovom pitanju i planiramo da nastavimo sa ovim aktivnostima. Nadamo se da će doći do raskidanja koncesionih ugovora. Konkretno, jako negativan uticaj bio bi na biljne i životinjske vrste zbog kojih je Nacionalni park zaštićen. Možemo pomenuti primjer divokoze, koja je međunarodno zaštićena vrsta, a i po našim zakonima je u najvišim nivoima zaštite. Njeno stanište je kanjon Sutjeske, gdje bi bilo kakva intervencija dovela do njenog pomjeranja sa tog staništa. Generalno, ekonomska opravdanost ovog projekta je skoro nemoguća – kaže Nataša Crnković iz Centra za životnu sredinu.

Obećanje, ludom radovanje

– Nije čudno da javnost nema dovoljno informacija o ovom pitanju. Ovakvi projekti često idu veoma tiho, ali je današnji primjer pokazao da je lokalno stanovništvo zainteresovano. S druge strane, lokalno stanovništvo se lako izmanipuliše time što im se obećaju radna mjesta, koja se na kraju krajeva nikad i ne ispune – ističe Nataša Crnković.

Ugrožena i prašuma Perućica

Više ekoloških organizacija iz RS uputilo je pismo premijeru Srpske, Željki Cvijanović u kojem upozoravaju na opasnosti gradnje mini hidroelektrana na području NP Sutjeska. Pored ostalog, navode da bi izgradnja većih ili manjih akumulacija, kao i bilo kakvo regulisanje vodenog korita u najvećoj mjeri bili prijetnja nestanku rijetkih staništa iz mreže Natura 2000 (mreža očuvanja prirode Evropske unije) u koje spada rijetka zeljasta vegetacija u kanjonu Sutjeske, zajednica sive vrbe, te posebna vegetacija sa krečnjačkih stijena. Mala hidroelektrana Sutjeska 2 planirana je u blizini prašume Perućica (1 km vazdušne linije), koja je u prvom režimu zaštite i ne bi smjela imati nikakav negativan uticaj. To bi bilo nemoguće izbjeći izgradnjom elektrane, zbog uticaja buke, mogućeg zagađenja, te sigurne promjene mikroklime. Na listi ugroženih staništa ptica našli bi se suri orao, kosac, planinska ševa. Poseban uticaj bio bi na vrste vodenkos i gorska pastirica. Sutjeska je i stanište vidre, koja je kritično ugrožena vrsta, a zaštićena je i zakonom o lovstvu RS i Federacije BiH. NP Sutjeska ima potencijal da bude uvršten na UNESCO listu svjetske baštine, kao područje izuzetnih pejsažnih i bioloških vrijednosti. Izgradnjom malih hidroelektrana kandidatura može u potpunosti biti dovedena u pitanje – navodi se, pored ostalog, u pismu.