Više pažnje nekropolama stećaka

21.12.2013.

Stećci u Rogatici

ROGATICA – Sa 2628 registrovanih stećaka na 88 lokaliteta, opština Rogatica je treća u BiH, a druga u Republici Srpskoj. Gledajući po oblicima tu je 176 ploča, 2165 sanduka, 264 sljemenika i 23 stubova. Ukrasi se nalaze na jednoj ploči, 77 sanduka i 27 sljemenika.

– Prema raspoloživim podacima, kazuje direktor Turističke organizacije opštine Nebojša Golić, najviše stećaka nalazi se u nekropoli na lokalitetu Borak, između sela Burati i Stjenice. Najnovijim prebrojavanjem utvrđeno je da se na ovom lokalitetu, obraslom hrastovom šumom i niskim šipražjem, nalazi 212 stećaka različitih oblika i veličina i najvećim dijelom orjentisanih u pravcu istok-zapad.

Druga nekropola po broju stećaka je Mramorje u Behećima sa 178 registrovanih kamenih spomenika, a zatim slijede Pribičevac između sela Živaljevići i Blažujevići sa 171, Drijenjak u Sočicama sa 169, Stara Gora sa 142, Izborine u Pijevčićima sa 121, Stari Brod 105 i tako redom.

Iako sa manjim brojem jedinki, impozantni su i stećci u Lađevinama, Varošištima, Osovu i nekim drugim lokalitetima uglavnom uz pravoslavna groblja.

Stećci u Rogatici

Od svih registrovanih jedino je pod zaštitom države nekropola Borak. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH početkom novembra 2008. proglasila ju je nacionalnim spomenikom sa striktno utvrđenim mjerama i nosiocima zaštite.

Zanimljivo je da nominacija Borka za nacionalni spomenik nije došla ni od jedne institucije vlasti ili kulture. Nominovana je od strane pojedinca, običnog građanina.

– Da se to ubuduće ne bi dešavalo, odbornici SO-e, na posljednjoj sjednici, donijeli su odluku o preuzimanju obaveza iz Plana upravljanja za serijsku međudržavnu nominaciju nekropola sa stećcima.

– Cilj je, rečeno je na sjednici, da se stvore normativme, finansijske, kadrovske i ostale pretpostavke da se nekropole i svi stećci zaštite na lokalnom, opštinskom, republičkom i državnom nivou, a zatim i šire. Dobra podloga za to je Projekat nominacije nekropola sa stećcima na Listu svjetske kulturne baštine pod zaštitom UNESC-a koji se odnosi i na BiH i Republiku Srpsku.

U prvom planu svakako je briga o nekropoli Borak koja je već dobila status nacionalnog spomenika. Za njenu zapštitu donijeće se plan upravljanja koji podrazumijeva obavezu da ni jedan razvojni, urbanostički, izvedbeni i ekonomski plan ili drugi dokument koga donosi lokalna zajednica ne može se usvojiti ukoliko je u suprotnosti sa Odlukom o proglašenju nacionalnim spomenikom i rješenjima utvrđenim Planom upravljanja.

Istovremeno, opština se obavezala da po upisu Serijske međudržavne nominacije nekropola sa stećcima na Listu svjetske baštine imenuje lice zaduženo za sprovođenje obaveza iz Plana upravljanja koja se prije svega odnosi na redovno održavanje nekropole i uređenje prostora u i oko nje i da vrši praćenje stanja oko oštećenja i eventualnog nestanka stećeka u nekropoli.