Mahovina na šljivama u okolini Rogatice
ROGATICA – Posljednjih godina na rastinju u većem dijelu opštine Rogatica, posebno u krugu od 8 do 10 kilometara od centra opštine, u kanjonu Prače i Drine primijećena je neuobičajeno veliko prisustvo mahovine i lišajeva na stablima i granama. Podjednako su napadnuta voćna stabla i listopadno šumsko rastinje.
Ova pojava uveliko zabrinjava uzgaivače voća, posebno šljiva. Zbog ogromnog prisustva mahovine pojedina stabla daju manji rod, a sve je češće i više sušenja cijelih voćki. Šta je uzrok ovoj pojavi i kako se protiv nje boriti za odgovor obratili smo se Poljoprivredno-savjetodavnoj službi Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Republike Srpske, kancelarija u Sokocu.
Diplomirani inženjer poljoprivrede Marko Govedarica iz ove Službe reče da se mahovina u zajednici sa lišajevima javljaju u ekstenzivnim, starim i zapuštenim voćnjacima, kakvi su najvećim dijelom u opštini Rogatica, i negativno utiču na biljku smanjenjem rodnog potencijala, a pogodna je i za naseljavanje mnogih prouzrokovača bolesti i štetočina koje dovode i do sušenja cijelog stabla.
– Zato, smatra on, najbolja zaštita je krčenje starih zasada i uvođenje novih sorti sa tretiranjem biljaka fungicidima na bazi bakra kasnim prskanjem ili tretiranjem na početku vegetacije.
Mahovina na šljivama u selu Stari Brod
Pošto mahovina i lišajevi istovremeno napadaju i šumsko rastinje za razlog njihove pojave i kako se sa njima boriti, pitali smo i Nebojšu Šubaru, diplomiranog inženjera šumarstva u ŠG „Sjemeć“ u Rogatici?
– Moje je mišljenje da je vlaga koju je donijela akumulacija jezera HE „Višegrad“ razlog pojave neuobičajeno guste magle u rogatičkoj kotlini, a iza nje je došla mahovina i lišajevi na rastinje koja se posebno primijećuje u vrijeme mirovanja u kasnim jesenjim i ranim proljećnim danima, odnosno kad na rastinju nema lišća.
– Sudar oštre planinske klime koja dolazi sa planina i nešto toplijeg vazduha, koji dolazi sa jezera hidroelektrane, pogoduje rastu o jednoj vrsti takozvane lisne mahovine. Ispod nje se razvija mikrobiološki svijet koji oštećuje drvo i skuplja vlagu zbog koje napadnuto drvo vremenom trune, suši se i nestaje, kazuje Šubara.
Mahovina na šljivama kod sela Okruglo
On dodaje da šumari zasad ovu pojavu samo prate. Neke posebne mjere ne preduzimaju, jer su napadnute niske degradirane šume i šikare, pa nema veće štete. Voćari su u težoj situaciji. Oni će vrlo brzo moratiu da nađu način i sredstva za borbu sa ovom napasti.
Da će se stanje na ovom planu uskoro mijenjati, po mišljenju inženjera Govedarice, uliva nadu novoformirano opštinsko udruženje voćara u Rogatici. U svom programskom opredjeljenju zaštita i uzgoj voćnjaka su na prvom mjestu pa će tako doći na red borba sa mahovinom i lišajevima u postojećim voćnjacima, pri čemu će imati punu stručnu podršku naše Službe.
