Kraj varanju stalnih kupaca

Tekst i foto: Sreten Mitrović - 20. novembra 2014. 058.ba

Igor Planojevic

UZ VIJEST O DOBIVANJU ZAŠTITNOG ŽIGA BORIČKOG KROMPIRA

ROGATICA – Kao što je objavljeno, Udruženje proizvođača krompira „Borika“ sa Borika u opštini Rogatica ovih dana dobilo je rješenje kojim se ovom udruženju priznaje kolektivni žig i upisuje u registar žigova kod Instituta za intelektualno vlasništvo BiH.

Šta to znači za proizvođače i kupce nadaleko čuvenog boričkog krompira pitali smo predsjednika Upravnog odbora Udruženja Igora Planojevića.

– Najkraće rečeno, kazuje Planojević, sa dobivanjem žiga borički krompir posteje brend ovog kraja i cijele BiH i prestaće mogućnost da se na pijacama i drugim prodajnim mjestima reklamira borički krompir, a u većini slučajeva nudio se falsifikat, odnosno krompir iz drugih krajeva koji po kvalitetu nije bio ni približan autohtonom krompiru sa Borika.

Zig-Boricki krompir

– Sve je to, dodaje Planojević, bio razlog da je još prije pet godina pokrenuta inicijativa za dobivanje zaštitnog žiga kojim je na teritoriji bivše SFRJ zaštićeno svega 20-tak, a u svijetu više od 60 hiljada proizvoda. Na tom putu imali smo punu podršku Odjeljenja za privredu u našoj opštini i od Instituta za intelektualno vlasništvo BiH ovih dana dobili smo i taj certifikat. Nosi ime BAZ sa brojem 1116084 i on će biti garancija da se uz zakonsku odgovornost ubuduće neće smjeti nuditi, a pogotovo prodavati, krompir drugih proizvođača, nego isključivo borički kao autohtoni proizvod i po porijeklu i po kvalitetu.

Pratiće ga deklaracije „Borički krompir“ na kojoj će uz naziv robe – merkantilni ili sjemenski krompir, klasu, godinu roda, BiH kao zemlja porijekla i težinu, biti utisnut zaštitni žig. Proizvod bez žiga nije sa Borika i radi se o zloupotrebi koju treba da spriječe nadležni kontrolni organi.

– Ovim je naš cilj u potpunosti ostvaren. Isključivo u želji da zakonski, uz prijetnju kaznenim sankcijama, zaštitimo kupce našeg krompira za jelo i sjeme, spriječimo njegovu zloupotrebu, a žig ćemo u crnoj i zelenoj boji koristiti kolektivno, zaključio je Planojević koji je samo jedan od brojnih proizvođača krompira na platou Borika odakle se svake godine tržištu ponudi od 3,5 do 5 hiljada tona ovog proizvoda.

To će istovremeno bez sumnje uticati i na povećanje sjetvenih površina i količinu proizvedenih tona krompira obje kategorije.

Pratite nas na FACEBOOKU
Zatvori

Komentari:

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i 058.ba ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Komentari sa takvim sadržajem biće izbrisani, a lažni profili biće banovani.

Povezane teme: , ,