Entuzijazam na način braće Brusin iz Rogatice

12.03.2015.

Braca Bursin

U PEĆINE BEZ OSNOVNE OPREME

ROGATICA – Ako bi u Rogatici tražili najveće ljubitelje prirode i starina, „istraživače“ pozemnog svijeta u pećinama i zaljubljenike u brdski biciklizam, daleko ispred svih ostalih bili bi sigurno braća Brusin: Zdenko (57) i Boro (55).

Teško bi se, reći će mnogi u Rogatici, moglo izmjeriti u kojoj su od ovih oblasti njihovog amaterskog djelovanja oni uspješniji. Biciklizmom bave se od malih nogu i ko zna koliko puta su prešli opštinu uzduž i poprijeko. Stizali su, opet bog zna koliko puta, i do Višegrada, Pala, Sokoca, Goražda, Han-Pijeska i Višegrada. Nije im bilo teško na biciklu posjetiti Foču i Tjentište, Rudo i Bijelo Polje birajući uvijek najteže brdske maršrute. Sa MOSI, koje se održavaju na tromeđi Srbije, BiH i Crne Gore, u svoj grad donijeli su više medalja i učestvovali na brojnim drugim biciklističkim takmičenjima.

Foto: Sreten Mitrović

Foto: Sreten Mitrović

Brusini su i veliki zaljubljenici planinarstva kojim se bave preko 35 godina. Ne propuste ni jedan slobodni dan a da se ne nađu u okolini Rogatice, na Borikama, Sjemeću, Romaniji, Gosini ili negdje u kanjonu Drine, Prače i Rakitnice, na Liscu, Bokšanici, Tmoru ili Koštici.

– Sva naša „lutanja“ uz rekreativni imaju i neki drugi cilj. Nekad je to upoznavanje krajolika, otkrivanje kulturno-istorijskih i prirodnih znamenitosti, nekad sakupljanje ljekobilja i trava za čajeve, a najčešće branje gljiva čiji smo veliki pobornici, a ima ih puno vrsta i u neogračničenim količinama, priča Zdenko.

Ono čime se Brusini u posljednje vrijeme posebno bave su obilasci pećina.

Braca Bursin

– Utroba zemlje širom naše opštine nudi neiscrpno blago u ovoj oblasti. Pećine Banja Stijena, odnosno Mračna pećina kako se još zove, Govještica, Podgorelica, Golubovićka i Međeđa pećina u kanjonu Prače između Mesića i Pala nude znatiželjniku pravo bogatstvo podzemnog svijeta. Mi smo ih prošli onoliko koliko su dozvoljavale naše mogućnosti i posebno više nego skromna, nazovimo, speleološka oprema, kazuje Boro.

– Našu želju i volju da obiđemo što više pećina u posljednje vrijeme podržala je i Opštinska turistička organizacija. U Mračnoj pećini boravili smo u više navrata. To je speleološki objekat sa dvoranom dužine preko hiljadu metara, bogatim i prelijepim pećinskim nakitom koga sačinjavaju bigrene kade, raznobojni salivi, draperije, pećinski stubovi i bezbroj stalagmita i stalaktita. Tu je i jedinstveno pećinsko mlijeko koga je narod ovog kraja koristilo kao lijek za liječenje dijareje, dizenterije, poboljšanja mlijeka kod dojilja i nekih drugih bolesti.

Golubovićka pećina sa svojih oko 600 metara dužine i 20 metara visine, zbog vertikale od oko osam metara, ima komplikovan ulaz za običnog posjetioca obiluje takođe razuđenim podzemnim inventarom, neobičnim stonogama i velikom kolonijom slijepih miševa.

– Ipak, dodaju oni, sve je nadmašila pećina Govještica. Ona se nalazi na lijevoj obali Prače nekoliko kilometara iznad Mesića. „Komšinica“ je Mračne pećine, ali po svojoj veličini, morfologiji i pećinskim ukrasima predstavlja neprocjenljivo bogatstvo. Speleolozi iz Bolonje u Italiji i BiH, koji su je intenzivnije istraživali od 2010. utvrdili su da je dužine 9682 metra i najveća je u Republici Srpskoj. Uz ostalo speleološko blago ove pećine nađene su i kosti pećinskog medvjeda za koje se tvrdi da su stari preko 20 hiljada godina.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

– Pošto Govještica ima dosta manjih i većih jezercadi, mi smo, praveći improvizovani splav od unutrašnjih kamionskih guma i običnih dasaka, otišli oko 2 kilometra od ulaza. Za dalje treba oprema koju mi nemamo, rekoše Brusini, koji su zaneseni njenom ljepotom jednog dana prošle godine u njoj ostali od 9 sati do ponoći, pa je za njima organizovana potraga u koju su bili uključeni i radnici ovdašnje Policijske stanice.

Pored ovih, poznatijih i većih pećina, Brusini su „zavirili“ i u mnoge druge do kojih su uspjeli doći. Bili su u Pogorelici i Međeđoj pećini, ušli u ponor na Vranju i jarugu na Babljaku, ali i u Novakovoj pećini na Romaniji, Lednici i Megari u opštini Sokolac.

– Međeđa pećina takođe je interesantna. U njoj smo našli više ostataka grnčarije za koju su stručnjaci rekli da potiče iz bronzanog doba i da je stara preko tri hiljade godina. Nešto od toga donijeli smo kući i rado bi ga ustupili Zavičajnom muzeju čije otvaranje zagovara Turistička organizacija opštine, rekoše na kraju braća Brusin.