ROGATICA – Manifestacije posvećene krsnoj slavi opštine Rogatica Preobraženju Gospodnjem smjenjuju se kao na filmskoj traci.
Tokom jučerašnjeg dana posebno obilježje dala su dva događaja kojim su vraćena sjećanja na oslobodilačke ratove Srba od 1912. do 1918. i 94. godine od smrti kralja Petra Prvog Oslobodioca – 16. avgust 1921. godine.
Tim povodom u selu Sjjeversko kod Borika na spomenik Kralju Petru Prvom Oslobodiocu, koji je otkriven i osvećen 27. jula po starom, odnosno 9. avgusta 1925. godine po novom kalendaru, srušen jula 1941. a obavljen u dva navrata – 1990. prošle i ove godine, kada je dobio novu ogradu, obavljeno je polaganje vijenca i održan parasto.
Vijenac na spomenik položili su predstavnici Udruženja potomaka i poštovalaca ratnih dobrovoljaca 1912-1918. opštine Rogatica, a parastos su služili penzionisani proto-jerej stavrofor Jovo Planojević i paroh u rogatičkoj crkvi Svete Trojice Predrag Masal.
Prigodnu besjedu ovom prilikom održao ie prota Jovo Planojević, a govorili su još Petar Vujičić u ime Republičkog udruženja potomaka i poštovalaca ratnika iz balkanskih i Prvog velikog rata i načelnik opštine Tomislav Puhalac.
Sjećanje na balkanske i Prvi svjetski rat i doprinos Srba u njima vraćeno je sinoć i kroz posjetu Spomen-kosturnici na lokalutretu Gruda u Rogatici.
Ovaj objekat pijeteta koji svijetli nad Rogaticom otkriven i osvećen 1931. godine u svojoj utrobi čuva kosti crnogorskih i srpskih boraca koji su poginuli na početku Prvog svjetskog rata u borbama sa Austrougarskom armadom na području tadašnjeg sreza rogatičkog.
U ime opštine i Opštinske boračke organizacije vijenac su položili načelnik opštine Tomiuslav Puhalac i Milenko Rajak. U ime žena Rogatice buket svježeg cvijeća položile su Slavica Karišik i Zorica Jovanović, a prigodan čas istorije o borbama Srba i Crnogoraca sa Srbina Podrinja i Romanije održao je istoričar i poznati arheolog Mirko Babić iz Bijeljine.
Odavanju pošte sahranjenim u kosturnici na Grudi prilog su dali i rogatički pjesnici Milun-Mišo Lubarda i Milenko Jevđević, koji, istina, sadaživi i radfi u Banja Luci. Lubarda je pročitao svoju pjesmu “Agresija”, alidirajući na napad NATO-a na Srbiju 1999. godine, a Jevđević pjesmu “Amanet”, koji su mu, po njegovom osjećaju, ostavili oni čije kosti su rasute širom srpskih zemalja.
Da podsjetimo, 27. septembra 1914. upravo zahvaljujući srpskim i crnogorskim vojnicima pod komandom serdar Janka Vukotića, Rogatica je prvi put oslobođena nakon viševjekovne okupacije Turske i Austougarske, pa su stoga, odbornici SO-e na posljednjoj sjednici donijeli odluku da ovaj datum ubuduće bude Dan opštine.
Na sportskim terenima i juče je bilo živo. Turnir fudbalskih nada dao je nove pobjednike. U konkurenciji mališana rođenih 2003. pobjednik je ekipa Olimpa iz Pala, koja je u finalnoj utakmici pobijedila rogatičku Mladost sa 3:0. Treće mjesto pripalo je nadama fudbala Crvene zvezde iz Beograda. U ovoj konkurenciji majbolji igrač bio je Igor Đorda iz Olimpa, dok su najbolji strijelac i golman iz ekipe Mladosti, Luka Vukotić I Aleksa Krsmanović.
Okončano je i takmičenje nada godišta 2004. Prvo mjesto pripalo je ekipe Crvene zvezde, koja je u finalu pobijedila Olimp sa 2:0, a treće zauzela je ekipa Montevidea iz Mrkonjiž Grada. Najbolji igrač u ovoj kateroji bio je Milan Radović iz Olimpa, strijelac Milija Jeftović iz Montevidea, a golman Aleksa Ribić iz Crvene zvezde.
Na teniskom terenu juče su registrovani prvi polufinalisti. To su Slobodan Kovačević, koji je pobjedio Sašu Sorka, i Dejan Lukić, koji je bio bolji od Pere Petrovića.
Igrane su utakmice i na uličnom basketu. Imena najboljih znaće se u utorak.
Članovi Dramske družine, koja radi pri Narodnoj biblioteci, još jednom izašli su pred Rogatičane. Ovoga puta sa predstavom “Pokondierna tikva” Jovana Sterije Popovića.
I kroz ovu predstavu Sara Ninković. Natalija Sokolović, Marija Pušonja, Đorđe Frganja, Krsto Šljivić, Sofija Cvijetić, Andrej Lakić i Dragan Ristović, iskazali su nesumnjiv talenat koji bi uz više stručnog režijskog rada, mogli biti dobra osnova za buduće pozorište pa maker i na amaterskoj osnovi.