ŠG „Sjemeć“ Rogatica – Mečija lijeska pod lupom naučnika

Tekst i foto: Sreten Mitrović - 29. avgusta 2016. 058.ba

dr Muhidin Seho i inz.Milos Mirkovic

ROGATICA – Mečije lijeske na Borikama i kod sela Dobrijevići u rejonu Gnile u rogatičkom šumsko-privrednom području na kome privređuje ŠG „Sjemeć“, postale su predmet međunarodnog naučnog istraživanja. Bavarska ustanova za sjemenarsvo i uzgoj sa sjedištem u Tajzenburgu (Njemačka), kao jedna od vodećih ustanova u Evropi za šumsku genetiku, preko svojih stručnjaka ovih dana provodi projekat „Mogućnosti korišćenja mečije lijeske iz različitih podneblja u šumarstvu centralne Evrope“.

Pod lupom su staništa mečije lijeske u Srbiji, Rumuniji, Bugarskoj, Turskoj i BiH, gdje inače postoji ova populacija drveta. Lijeske u BiH prati mladi doktor nauka Muhidin Šeho, koji potiče iz okoline Goražda. Studuje je završio i doktorirao u Frajburgu 2014. na temu „Klimatske promjene i istraživanja različitih porijekla rodnih vrsta“ i, kako reče, sa velikim zadovoljstvom, prihvatio se obaveze da istražuje mogućnost korišćenja za reprodukciju mečijih lijeski BiH u centralnoj Evropi.

– Prije svega, kazuje doktor Šeho, u prvoj fazi, za koju pripremam podlogu, treba da se izvrše genetska istraživanja o tome koliko su između sebe različita stabla unutar jednog staništa i od staništa do staništa.

– Dakle, naglašava ovaj stručnjak, cilj je iznaći što kvalitetnija stabla i genetski što raznovrsnija da bi ona bila ta sa kojih bi se uzimalo sjeme i reznice za dalji rad i proizvodnju sadnica.

Rogatica-stara lijeska na Borikama 4

U razgovorima sa profesorima Šumarskog fakulteta u Banja Luci, sa kojim imamo dobru saradnju, upućeni smo u ŠG „Sjemeć“ sa informacijom da tamo postoje najkvalitetnija stabla ovog drveta. I bili su u pravu. Na lokalitetu Dobrijevići rastu lijeske kakvih sigurno nema u BiH, a možda i šire. Za razliku od, na primjer, Turske gdje lijeske rastu po parkovima i livadama, ovdje rastu u šumama kao i sva ostala šumska rastinja sa zastupljenošću i do 10 procenata uz prirodno razmnožavanje.

– Za nevjerovati je, naglašava doktor Šeho, da tu rastu mečije lijeske sa prečnikom stabla od 40 do 70 centimetara i visinom 25 do 30 metara i pri tome su još pravke kao strijela.

– Jedinstvene su i lijeske na Borikama, a ovo je prilika da se utvrdi da li su stabla ove dvije lijeske majka i kćerka ili nisu uopšte u srodstvu. Mjereći po veličini lješnika možda i nisu rod, ali neka to sačeka rezultate DNK analize koja će dati naučni odgovor, reče Šeho.

Rogatica-mlado drvo lijeske na Borikama 5

Što se tiče mečije lijeske kao drveta doktor Šeho kaže da ona dobro podnosi sušu i da ima veoma skromne zahtjeve po pitanju hranljivosti i plodnosti zemljišta. . Može da raste na kamenitom i veoma teškom zemljištu i da pri tome daje izuzetno dobre rezultate. Podnosi temperaturne razlike od minis 38 do plus 40 stepeni Celzijusa i zbog toga njena proizvodnja može biti kao velika dopuna bukvi na ekstremnim staništima.

Prvi rezultati istraživanja za koje je podloge pripremio doktor Šeho biće objavljeni do kraja ove godine i biće korišćeni za potrebe šumarstva u centralnoj Evropi, a korist od toga trebalo bi da imaju oni koji budu imali lijeske sjemenare.

DOBAR PRIJEM U „SJEMEĆU“

Doktor Šeho reče da je u „Sjemeću“ naišao na veoma dobar prijem i podršku. Učinili su sve da što bolje obavi planirani posao. Čak šta više dali su mi i „pratnju“. Mladi inženjer šumarstva Miloš Mirković, koji je diplomirao na mečijim lijeskama iz šuma „Sjemeća“ , bio mi je od velike pomoći i otud iskreno hvala i njemu i kolektivu iz koga je došao.

Pratite nas na FACEBOOKU
Zatvori

Komentari:

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i 058.ba ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Komentari sa takvim sadržajem biće izbrisani, a lažni profili biće banovani.