Putevi razvoja poljoprivrede u Rogatici

13.10.2016.

jica-u-rogatici-1

IZDAŠNA PODRĐKA JAPANSKE „DžAJKE“

ROGATICA – Nakon definitivne spoznaje da su u Rogatici prošla vremena velikih privrednih preduzeća sa stotinama zaposlenih radnika, nadležni u opštini okrenuli su se razvoju malih i srednjih poljoprivrednih gazdinstava koja zapošljavaju članove svojih porodica i po kojeg radnika sa strane sa tendencijom prerastanja u veća i velika gazdinstva.

U tom cilju je i nova strategija opštine koja se zasniva na obradi svakog pedlja obradive zemlje i uzgoju poljoprivrednih kultura koje ovdje dobro uspjevaju, podizanju voćnjaka i malinjaka, uzgoju goveda i ovaca na jednoj strani i razvoju prerađivačkih kapaciteta na drugoj strani.
jica-u-rogatici-2

Ova strategija opštine ne samo da je podržana od poljoprivrednika nego i resornog ministarstva u Vladi Srpske i posebno Japanske agencije za međunarodnu saradnju „Džajka“ kroz projekat „Izgradnja povjerenja kroz reuralni razvoj“ koga realizuje u opštinama Srebrenica. Bratunac i Rogatica.

Za nepune tri godine, koliko su Japanci prisutni na ovim prostorima, samo u rogatička seoska domaćinstva došlo je preko milion maraka donatorskih sredstava. Između ostalog kupljeno je i podijeljeno 112 steonih junica i preko 200 ovaca.Tu je i podrška voćarima, pčelarima, malinarima…

jica-u-rogatici-3

Najnovije što su Japanci donijeli u Rogaticu, ali i u Srebrenicu i Bratunac, je projektna aktivnost „D-HOPE“ kojim se želi da na bazi japanskih iskustava promoviše individualno preduzetništvo i povjerenje među ljudima.

– Želja je, reče glavni zastupnik „Džajke“ za Balkan Toshiya Abe da poljoprivrednici promovišu svoje programe i proizvode primajući goste i turiste kod svoje kuće i na svojim imanjima. U tom cilju za svaku opštinu urađen je katalog sa na primjeru Rogatice 36 pojedinačnih domaćinstava koja će kao „šampioni“ programa vežući aktuelno sa tradicijom i kulturom kraja ponuditi znatiželjnicima umijeća u domaćoj, autohtonoj kuhinji, proizvodnji rakije po tajnim receptima, obilazak šuma, sakupljanje samoniklog bilja i pečurki, pravljenje domaćeg sira i kajmaka, džemova i sokova, ribolov, ručno izrađene predmete i ostalo što jedno domaćinstvo kao svoj orginalni proizvod može ponuditi.

jica-u-rogatici-4

Kako to u praksi izgleda, u prisustvu Japanaca kao supervizora, ali i domaćina iz Srebrenice i Bratunca, jednog broja građana i turističkih radnika iz Rogatice deminstrirano je na primjeru gazdinstva Slobodana Brkića u selu Ziličina.

On je svom mini projektu dao naziv „Zdrava domaća hrana“ krozu pripremu i nuđenje autohtonih jela uz ponudu domaćih pića od rakije do soka od smrekove bobe, zove i drijenjka.

jica-u-rogatici-5

Pošto je Brkić pčelar i planinar, a uz to i vlasnik etno-restorana „Ziličina“ , namjerni i slučajni gosti imali su priliku da obiđu vrlo atraktivnu planinarsku stazu dužine oko 2 kilometra koja na dva mjesta prelezi Rakitnicu. Polazi od nekadašnjeg mlina Maksima Staniššića pa pored ostataka Gradca, na kome je prema legendi bilo utvrđenje srednjevjekovne vlastele Rogatići po kojima je, neki tvrde, i Rogatica dobila ime, i ide šumovitim dijelom predjelom uz desnu obalu Rakitnice pored kamenog Zečijeg uva, kome bi prikladnije bilo ime zub, i silazi ponovo na rijeku i improvizovani mostić kod etno-restorana. Usput izletnici su imali priliku da uberu po koju gljivu i rijetku ljekovitu trava ivu, koja, kako travari kažu, od mrtva pravi živa, i dive se ljepotama krajolika i voda brze i bistre Rakitnice.

Na kraju svi su otišli zadovoljni, a Brkići stekli dragocijeno iskustvo za budući rad i prijem novih gostiju na dnevni ili višednevni boravak, jer i za to imaju uslove.

jica-u-rogatici-6

JOŠ 35 „ŠAMPIONA“

Gazdinstvo Brkića samo je jedno od onih koja u Rogatici nude nešto iz domena putevima tradicije. Uz njega u Katalogu je još 35 „šampiona“ sa svojim ponudama. Novak Motika nudi sjemenski krompir, Duško Džida krompir i kajmak, Radoslav Janković pčelarstvo i med, Brana Gašević, skorup-kajmak na romanijski način, Zorica Sorak, proizvodnju mlijeka i mlječnih proizvoda, Miki Rajak, pecanje ribe i tako redom do spoja tradicionalnog i modernog kroz izradu ženskih rukotvorina – tkanje, pletenje, heklanje, vez, izrada narodne nošnje, filcanje i šlinganje koje nudi Borka Ješić sa dugogodišnjim iskustvom prosvjetnog radnika u penziji.