Sušenje šuma na Romaniji i Devetaku

Tekst i foto: Sreten Mitrović - 08. oktobra 2016. 058.ba

susi-se-suma

U „SJEMEĆU“ NAPADNUTO 1000 HEKTARA

ROGATICA – U posljednje vrijeme u šumama na Romaniji i Devetaku prisutno je naglo sušenje crnogoričnih i hrastovih šuma. O tome kakvo je stanje u rogatičkom šumsko-privrednom području koje se prostire na preko 40.000 hektara, a kojim gazduje ŠG „Sjemeć“ iz Rogatice, pitali smo tehničkog direkktora ovog kolektiva Marka Tomovića?

– Sušenje nije mimoišlo ni naše šume, rekao je on i dodao: Počelo je prije 4 do 5 godina i prema našim procjenama napadnuto je oko hiljadu hektara na kojim su visoke šume smrče i hrasta. Smrču suši sivac, poznatiji kao potkornjak, a hrast gljivična oboljenja uz sušenje od vrha pa niz stablo. U oba slučaja radi se o pojedinačnim, a na nekim mjestima u stablima u grupi uglavnom na južnim padinama i plitkom zemljištu sa krečnjačkom podlogom.

marko-tomovic

Uz potkornjaljk kao veoma opasnu štetočinu u četinarskim šumama, na povećano sušenje stabala imale su odraza i klimatske promjene 2011. i 2012. godine, koje su bile sa ekstermno toplim i sušnim periodima tokom ljetnih mjeseci. Tu je i jedan period ne skidanja kore sa svkježe odsječenih sirovih stabala čime se direktno uticalo na povećanje potkornjaka u početnom stadiju gradacije.

– Da bi predupredili sušenje, naglasio je Tomović, mi u „Sjemeću“ učinili smo sve što je bilo u našim mogućnostima i dokle seže naše znanje o potkornjaku i drugim neželjenim pojavama u šumama. Na rubovima šuma, proplancima i svagdje gdje je veće prisustvo bolesnih stabala postavili smo preko 500 „klopki“ sa feromanskim mamcima za potkornjake. Uz to stalno siječemo i iz šuma izvozima slučajne užitke čije učešće u godišnjem sječivom etetu već premašuje 12 posto i obavezno skidamo koru sa svakog odsječenog „živog“ stabla uz maksimalnu primjenu šumskog reda.

Ali, očito sve to nije dovoljno i moraju se tražiti nove mjere i načini zaštite šuma. Po našem mišljenju, na potezu je viša nauka koja bi trebalo da dadne odgovor kako dalje. Ovo tim prije što učešće osušenih stabala i slučajnih užitaka, koji su po pravilu iz nezrelih stabala, naglo opada kvalitet raspoloživih drvnih sortimenata. To direktno utiče na tržišnu cijenu i naš ukupan finansijski bilans koji se opet odražava na ličnu potrošnju i plate zaposlenih oko 230 radnika.

Pratite nas na FACEBOOKU
Zatvori

Komentari:

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i 058.ba ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Komentari sa takvim sadržajem biće izbrisani, a lažni profili biće banovani.