Stećci iz Lađevina dokaz viševjekovnog življenja u ovim krajevima

Kroz kulturno-istorijsko nasljeđe u Rogatici

ROGATICA – Na zvanično registrovanih i od stručnjaka verifikovanih 88 lokacija širom opštine Rogatica nalazi se 2628 srednjovjekovnih spomenika – stećaka. Po tome je ova lokalna zajednica treća u BiH i druga u Republici Srpskoj. Ispred su Nevesinje sa 3884 i Konjic sa 3014 stećaka. Gledajući po obliku najviše je sanduka 2163, 264 sljemenika, 176 ploča i 23 stuba. Ukrasi se nalaze na 77 sanduka i 27 sljemenika.

Prema najnovijem prebrojavanju najbrojnija nekropola je na lokalitetu Borak, između sela Burati i Stjenice, sa 212 jedinica, koja je od 2008. Proglašena nacionalnim spomenikom BiH. Na drugom mjestu je Mramorje u Behećima sa 178, a onda Pribičevac kod Živaljevića sa 171, Drijenjak u Sočicama 169, Stara Gora 142, Izborine u Pijevčićima 124 i Stari Brod 105 jedinica.

Iako po broju jedinica nije među vodećim, nekropola u Lađevinama sa svojih 32 stećka, spada među najznačajnije. Za nju profesor istorije i bivši radnik Istorijskopg arhiva BiH u Sarajevu, Stevo Đuran kazuje:

Nekrtopola u Lađevinama, odnosno Vlađevinama, kako se ovaj lokalitet nazivao u vremenu koje se naziva srednji vijek je jedna od rjeđih primjera gdje se kontinuitet života može pratiti najmanje dvije i po hiljade godina unazad. Tu se na istom lokalitetu nalaze praistorijski tumulusi, srednjevjekovni stećci i savremeno, lokalno, pravoslavno grpoblje. Neki tragovi govore da je bilo i spomenika iz perioda rimske vladavine ovim krajevima.

Pošto je ovdje riječ o stećcima, naglašava Đuran, treba reći da je nekropola Lađevine najpoznatija po dva stećka koji su i privukli pažnju putopisaca. Radi se o stećcima Vlatka Vlađevića, po kome je najvjerovatnije i lokalitet dobio prvobitno ime – Vlađevići, koji je vremenom preraslo u Lađevine, i njegovog vojvode Miotoša. Stećak vlastelina Vlatka Vlađevića spada među najveće toga vremena. Dugačak je 295 centimetara, širok 130 i visok 142 centimetra. Težak je 24 tone i 192 kilograma. I ovaj i stećak vojvode Miotoša su sa natpisom.

Za te natpise putopisac Bnenedikt Kuripešić, Slovenac, putujući kao izaslanik austrijskog cara Ferdinanda I za Carigrad, je 1530. godine zabilježio da su „na srpskomjeziku i srpskim pismenima“.

I prema čitanju Truhelke iz 1914. natpis glasi: „V’ ime oca i sina i svetoga duha. Se leži vojvoda Miotoš svojim sinom Stjepkom svom gospodinu Vlatku Vlađeviću“…

Stećci su, kako svjedoči ovaj natpis, postavljeni za vrijeme kneza Pavla Radenovića, što bi moglo biti nešto prije 1415. godine.

Na žalost, ističe Đuran, oba ova stećka su 1914. godine uz velike napore, prenijeta u Sarajevo i krase vret Zemaljskog muzeja.

I bez njih nekropola u Lađevinama je znamenita. Čini je 32 stećka, od čega 22 sanduka, 5 sljemenika i 5 ploča velikih dimenzija. Vrlo dobro su obrađeni i očuvani i svojom neprolaznom ljepotom skreću pažnju svakog prolaznika.

Pošto je u Rogatici sa ovih dana izgrađenom gradskom fontanom koja će krasiti cjelokupni Trg oslobodilaca, stvorena pretpostavka da se i dio kulturnog istorijskog bogatstva opštine preibliži oku posjetilaca, možda je prilika da se tu nađe i po koji znameniti stećak iz Lađevina ili nekog drugog lokaliteta. Kad su mogli otići u Sarajevo, zašto ne i u Rogaticu kad su uslovi i mogućnosti prenosa neuporedivo povoljniji, zaključuje Stevo Đuran.

STEVO ĐURAN

Njegovi potiču iz sela Čaprazlije kod Livna, a on rođen 1955. u Mokrom kod Pala. Dječaštvo proveo u Petrovaradinu u Novom Sadu. Od 1963, preseljava u Sarajevo, gdje završava Filozifski fakultet – Odsjek istorije. U Istorijskom arhivu BiH radi od 1985 do 1992. Nakon posljednjeg rata, kao izbjeglica iz Sarajeva i penzioner, živi u Rogatici i piše knjige. Tema istorija, filozofija i neki mitovi religije. Prva sa naslovom „Homer i Biblija – tumačenje grčkih mitova“ 2000, druga „Optimističke priče“ 2005, treća „Intrigantne priče“ 2016. I četvrta „Različite priče“ 2018. Sam je sebi urednik, recenzent i finansijer.