Stevo Đuran među književnicima bez promocija i reklame

Tekst i foto: Sreten Mitrović - 21. januara 2020. 058.ba

PRIČE MOTO STVARALAČKOG RADA

ROGATICA – Skromnost je velika ljudska vrlina. Ali i njoj treba mjera. U primjeru Steve Đurana, profesora istorije u penziji, koji kao naturalizovani Rogatičanin od 1996, zbog poznatih događanja u Sarajevu, živi u Rogatici, prevršila je tu mjeru.

Od 2000. godine Stevo je izdao četiri knjige i katalogizacio ih u publikacije Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske u Banja Luci, a zbog njegove skromnosti one su prošle nezapaženo i ostale u vitrinama autora i nejbližih iz rodbine i prijatelja. A radi se o vrlo zanimljivim knjižicama i sa, na prvo čitanje, osim jedne, običnim naslovima. Tu je „Homer i Biblija – tumačenje grčkih mitova“, koju je objavio 2000, zatim tri knjige sa nazivom priče – Optimističke, Intrigantne i Različite.

Moje knjige nisu klasična literatura, jer i sam se ne osjećam kao neki klasičan književnik. Otuda i njihovi nepretenciozni naslovi „priče“. Sastavljene su uglavnom od raznovrsnih tema kojim je tekšo datri ime osim da je to i to ispričano, kazuje Stevo koji u tome vidi razlog da on nije išao da ih posebno promoviše i na drugi način reklamira.

Malo je tu, kazuje on, bila razlog i finansijska oskudica jer sam radi toga svojim knjigama ne samo bio autor, nego i urednik, recenzent i izdavač o svom trošku. One obiluju istorijom kao mom životnim opredjeljenjem, sa ne malo prmijesa filozofije, sociologije, psihologije, a ima nešto geografije pa i patologije.

Na primjer, priča Đuran, u mojoj knjigi „Optimističke priče“ nekim pričama prilazio sam na sveobuhvatan način unoseći u njih svoja viđenja i razmišljanja. One su više oprtimističke i primjenljive u praksi. Čak sam saznao da će u školama u dalekoj Finskoj uvesti prdavanja na način, gle čuda, sličan onom kako sam ja predvidio u ovoj mojoj knjižici. Najčešće noseće teme su drugarstvo, hrabrost, ljubav razmatraće se sa primjenom naučnih osnova iz oblasti psihologije, istorije, filozofije i slično. Tako će se prestati sa „klasičnim predmetima“ kao što su istorija, geografija, filozofije itd.

Na temu priče Stevo je objavio još dvije knjige. Kazuje da im je mijenjao samo naslovni dio, pa otuda Intrigantne i Različite priče.

U knjizi „Intrigantne priče“ Đuran na originalan način razmatrao je teme koje su vezane za savremene intrigantne priče. Evo samo nekih od naslova: „Crveno i crno – ponešto o partizanima i četnicima“, „Gorski vijenac i etničko čišćenje“, „Sveti brojevi“, „Ozbiljno o zločinu u Srebrenici“, „Bijela kuga kod Srba“, „O muslimanima bez predrasuda“, „O postanku krsne slave kod Srba“…

Rezultati tih razmatranja, dodaje on, su opet moji, originalni i provokativni pa sam tako došao do zaključka da četnici nisu bili fašisti kako su predstavljani poslije rata 1941.1945. , da Njegoš nije zagovarao etničko čišćenje muslimana, da su sveti brojevi 3, 9 i 7 i da se u Srebrenici nije dogodio genocid, već zločin počinjen u ratu dva neprijatelja, da će uspješna borba Srba sa „bijelom kugom“ biti dobijena tek kad se ljudski i materijalno osnaži selo, a nikako u urbanim sredinama gdje važi pravilo „dvosobnog stana“ i najviše dvoje djece.

I treća Đuranova knjiga sa pričama, koja nosi naslov „Različite priče“ je svežanj različitih razmarranja o tekućim problemima sa stanovišta istorije, gdje je Đuran na svom terenu, filozofije, teologije. Jedna od njih je i „Srbi u ratu 1991 – 1999“ u kojoj autor, kako sam kazuje, nastojao i dobrim dijelom uspio da sa objektivnog stanovišta kaže istinu o srpskom viđenju pomenutog rata koji, po njmu, nije bio okupatiorski nego samo i isključivo odbrambeno-otadžbinski.

Za kraj i nešto o njegovom prvencu u sferi književnosti. Nosi naslov „Homer i Biblija“.

Radi se o mom pokušaju da odgonetnem drevne zagonetke o grčkim mitovima i Ilijadi. Došao sam do zaključka da je Ilios-Troja ustvari biblijski Vavilonski toranj, da ime Homer, koji se smatra autorom Ilijade nije ime nego izraz „homer“ ili ti „zalog zajedništva“. Nauka zna da Homer na grčkom znači „talac“ što je personifikacija pojma „zalog zajediništva“ kao kada bi rekli i tvrdili da rodoljubive pjesme pjeva čovjek po imenu Rodoljub, reče na kraju Stevo Đuran (64) profesor u penziji radi bolesti Akutna psihoza, a Boga mi izuzetno pametan i po narodnom visoko načitan.

Pratite nas na FACEBOOKU
Zatvori

Komentari:

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i 058.ba ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Komentari sa takvim sadržajem biće izbrisani, a lažni profili biće banovani.