Spomenik Kralju Petru Prvom na Sjeversku kod Rogatice

19.02.2021.

JOŠ MALO PA STOGODIŠNJAK

ROGATICA – Ovih dana na Televiziji Republike Srpske okončana serija „Kralj Petar Prvi“. Zgodna je to bila prilika da se nešto kaže i o spomeniku koji u selu Sjeversko, na 20-tak kilometara od Rogatice, koji već skoro 100 godina čuva uspomenu na ovog velikog nacionalnog heroja Srba, kakav je u to vrijeme u BiH imao još samo Mrkonjić Grad.

Spomenik je podignut 1924/25. godinu, a osvećen 27. jula po starom, odnosno 9. avgusta 1925. po novom kalendaru i već je duboko ušao u desetu deceniju postojanja. Dan njegovog osvećenja ostao je u sjećanju mnogobrojnih žitelja sela Sjeversko i okoline koji su to prenosili sa generacije na generaciju. Na njegovo osvećenja, ostalo je zabilježeno, došlo je i staro i mlado, „vjernih građana općina Godimilje, Živaljevići, Žepa i Podžeplje“, koji ga podigoše kao „vječnu zadužbinu svom voljenom oslobodiocu mile nam otadžbine njegovom veličanstvu Kralju Petru I“, piše na prednjoj čeonoj strani spomenika.

Zanimljivo je da su to bile opštine sa većinskim muslimanskim stanovništvom. Otuda na istočnoj strani spomenika zajedno su imena žamdarmerijskog kapetana prve klase I. M. Aesića, Luke i Mare Grubeša su i imena Emina Gušića, Ibre Zimića, Mehmetnega Sućeske, Miće Banovića, Alije Kusture, Drage Stefanovića, Edhema Šehovića, Mehmedalije Sućeske, Ibrišima Šošića, Ilije Pavlovića, Obrada Cvijetića, Mitra Pajića, Mehmeda Kreštalice, Alije Jusupovića, Zajke Žigića, Milana Ilića i Petra Jovičića.

Na južnoj strani kamenog obeliska Kralju Petru je ime pokretača inicijative za njegovu izgradnju M. K. Nikolića, načelnika sreza rogatičkog, i dobrotvora Vase Planojevića, Antona Nebesni, žamd. narednika, Aćima Veljovića, Hans Kavana, inž. firme „Progres“, Novice Veljovića, lugara Marka Stanara i Milana Radojčića, te Mila Planojevića i Milovana Rajaka.

Sjeverna strana spomenika ispisana je imenima utemeljivača: Anke Nebesni, Mehage Zimića, Edhema Hajdarevića, Sofrena Jovanovića, Mihajla Kojića, Nazifa ef. Heljića, Marka Radovića, Radovana Cvijetića, Abida Ćeske, Naila Hajdarevića, Mušana Kulovca, Rašida Podžića, Ivana Kuserblana, Zaimbega Agića i Salihage Dedajića.

Već 1932. Sjeversko je zahvaljujući braći Vasi Planojeviću, koji je u to vrijeme bio predsjednik opštine Borika sa sjedištem u Sjeversku, i njegovom bratu Milu, koji su vlastitim sredstvima izgradila zgradu i poklonili je ministarstvu prosvjete, dobilo i osnovnu školu sa imenom Kralja Petra Prvog-oslobvodioca.

Da bi škola počela raditi uslov je bio 24 upisana đaka. Iz desetak okolnih gravitirajućih sela upisalo se 20. Nedostajala su najmanje 4 đaka. Vaso i Mile taj problem rješavaju na taj način što su u najam uzeli i u školu upisali po dva dječaka iz udaljenijih sela i tako je škola počela raditi.

Zanimljiva je sudbina i spomenika i škole. Ustaše su spomenik srušile jula 1941. Sa autentičnim dijelovima i krunom, koju je u plastu sijena sačuvao mještanin Mile Mitrović, spomenik su obnovili aktivisti SDS-a tek 1990. kada je došlo višestranačje.

Škola je, takođe, tokom rata paljena, ali je obnovljena pedesetih godina prošlog vijeka, da bi školske 2008/2009. godine, zbog malog broja đaka, definitivno zaključana i sada se zahvaljujući građevinskoj intervenciji ŠG „Sjemeć“ i Opštinske uprave na čelu sa načelnikom Miloradom Jagodićem, koristi za razne skupove ostatka seljana u Sjeversku i okolnim selima.

Ono što je još zanimljivo je pitanje otkud baš da se na vjetrometini Sjeverska, o čijem položaju govori i samo ime, podiže spomenik Kralju Petru, velikom vojskovođi, humanom čovjeku i kralju oslobodiocu, ni punih sedam godina nakon završetka Prvog svjetskog rata.

Odgovor je u podatku o broju solunskih i drugih dobrovoljaca u oslobađavanju ovih krajeva od austrougarske okupacije.

Milanko Čobović iz Pala, čija knjiga o solunskim i ostalim dobrovoljcima treba uskoro da ugleda svjetlo dana utvrdio je da je sa područja tadašnjeg rogatučkog sreza bilo preko 160 dobrovoljaca od kojih je više od 20 solunskih koji su i zemlju dobili iz sela Sjeversko, Babljak i Godomilje i okolnih sela boričkog platoa i njihov uticaj je bio presudan za lokaciju spomenika na Sjeversku.

PARASTOS I VIJENCI

Nakon posljednjeg rata spomenik u Sjeversku se obavezno posjećuje uz Dan opštine Rogatica, Preobraženje Gospodnje. Tim povodom održi se parastos i polože vijenci. Tako je bilo sada već prošle 2020. Potomci solunskih i ostalih dobrovoljaca prisjete se predaka koji su im trasirali put slobode koju i danas uživaju.