Uz objavljivanje Spomenice Vojislavu Lubardi – Počast akademiku poslije sedam godina

03.06.2021.

ROGATICA – Ovih dana knjižni fond sa preko 36.000 naslova Narodne biblioteke u Rogatici, koja od 22. maja 2018. godine nosi ime akademika rođenog u Rogatici Vojislava Lubarde, obogaćena je za jednu novu vrijednu knjigu. Riječ je o Spomenici ovom velikanu pisane riječi i poznatom Rogatičaninu koju je pred kraj prošle godine izdalo Odjeljenje književnosti i umjetnosti Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske. Glavni urednik ove lijepo opremljene knjige je akadenik Rajko Kuzmanović, odgovoreni urednik akademik Dragoljub Mirjanić i urednik akademik Branko Letić. Na 218 stranica štampana je u Grafomarku u Laktašima.

Došla je nakon sedam godina od smrti akademika Lubarde i djelo je više poznatih i priznatih autora iz oblasti književnog stvaralaštva i drugih sfera društvenog života, reče za „Glas Srpske“, direktorica Biblioteke u Rogatici Milojka Krsmanović, koja je o Vojislavu Lubardi u zavičaju napisala prilog u Spomenici.

Mi u Biblioteci, a nadam se i svi ljubitelji lika i djela Vojislava Lubarde, naglasila je ona, ponosni smo što i Rogatica ima još jednog akademika i posebno što naša ustanova nosi njegovo ime.

Spomenica je zaokružena cjelina života i bogatog književnog stvaralaštva ovog poznatog Rogatičanina, dodala je Krsmanovićeva. Sadržaj knjige raspoređen je u pet cjelina, ili bolje reći, poglavlja.

U prvoj su smješteni važniji biografski datumi vezani za njegov život i djelo od rođenja 1930. do smrti, u 84. godini, 2013. U ovom poglavlju je i Poslanica Maku Dizdaru, muslimanskom pjesniku, u to vrijeme glavnom uredniku časopisa „Život“ i predsjedniku Udruženj književnika BiH.

U drugom poglavlju su mišljenja o njegovom djelima od prije 50 i više godina. Tu je i odluka o njegovom isključenju iz Saveza komunista čiji je bio član od svoje 20 godine. U ovom poglavlju je i osvrt na njegova djela Rajka Petrova Noge, koji je vodio rubriku knjhiževne kritike u sarajevskom „Odjeku“ između 1970 i 1972. godine koji je tada napisao i svoje viđenje romana „Gordo posrtanje“.

Treće poglevlje, dodaje Krsmanovićeva, je najobimnije i u njemu se govori o Lubardinim djelima danas. Tu su mišljenja uglednih profesora, književnih kritičara, filozofa, pisaca i kolega akademika. Među njima su književnik i eseista Miroslav Toholj, sveštenik Davor Arnaut, profesor doktor Savo Ćekić, prof.dr Jelena Đurković, filozof Bojan Mitrović i drugi. U žiži njihovog opusa su razne teme iz Lubardinih romana kao što su hrišćanski motivi, percepcija žene, posrtanje i vaskrsnuća…

U narednom, četvrtom, poglavlju, kazuje Krsmanovićeva, govori se o Lubardi u svom zavičaju sa osvrtom da mu je 22. maja 2018. odata počast time što je, na inicijativu načelnika opštine Milorada Jagodića, Javnoj ustanovi Naradna biblioteka odlukom Skupštine opštine dato njegovo ime. U ovom poglavlju je i spisak djela Vojislava Lubarde koja se nalaze na policama Biblioteke kao i govor profesora doktora Branka Letića sa Filozovskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, povodom svečane akademije, 17. juna 2018. na manifestaciji „Dani Vojislava Lubarde“. Ovaj datum se i inače obilježava kao Dan Biblioteke. Tako će biti i ove godine.

Što se tiče petog, završnog, poglavlja, Krsmanovićeva reče da su u njemu dokumentovani materijali, spiskovi knjiga i ostalih djela gdje se spominje Lubardin književni opus uključujući i kritike na njegovo bogato stvaralaštvo.