I u Rogatici čuvaju sjćanje na Dobojski logor i stradanje nevinih Srba

27.12.2021.

LUČKA ČESMA ZA NEZABORAV

ROGATICA – Stotinu šesta godina od formiranja i 104 od zatvaranja Dobojskog logora koga je okupatorska Austrougarska osnovala radi kažnjavanja buntovih i neposlušnih Srba koji su se drznuli da čak izvrše atentat i na prestolonaslednika Ferdinanda, danas se nizom različitih manifestacija obilježavaju u Doboju, a ne zaboravlje i u Rogatici.

Na te neslavne godišnjice tokom kojih je iz bivšeg sreza Rogatica, prema raspoloživim pisanim dokumentima, na najsvirepiji način, od zatočenih više hiljada uglavnom žena, djece i staraca, umoreno i imenom i prezimenom identifikovano 320 Srba među kojima ih je 13 sa prezimenom Andan, 11 Bartula, 10 Pečenica, 9 Danojlića, po 7 Jankovića, Eleza, Rosića i Pereula, 6 Cvijetića, po pet Kovačevića, Konostrevaca i Sredojevića.

Prema knjizi „Dobojski logor“ (Narodna biblioteka Doboj, 2002) publicista i novinar Dušan Paravac iz Višegrada identifikovao je 31 stradalog u „raljama đavoljeg plemena, iz Foče 115, Gacka 104, a tu su i stradali u Trebinju, Srpskom Sarajevu, Goraždu, Rudom, Bileći. Čajniču, Han-Pijesku, Sokoca. Trnova…

Pošto nema više živih svjedoka nečovječnog postupanja prema ljudima, sjećanje na žrtve Dobijskog logora u opštini Rogatica čuva Lučka česma na malom planinskom izvoru bistre i hladne vode na lokalitetu Crkvine u šumama Devetaka nedaleko od Borika, koja je urađena kao svojevrstan spomenik na čijem kamenom postamentu je epitaf koji glasi:

„Spomen majci, bratu Bogdanu, sestrama Jovani, Radojki i Ljeposavi, koji podlegoše mučeničkoj smrti u Doboju, 1916. godine zlostavljanjem silne Austrije, bratu Milosavu, koji je poginuo kao dobrovoljac na Dobrudži, 1916. i Rajki koja podleže nevinoj smrti u Rogatici 1935. Spomen podiže sin i brat Radovan Cvijetić s suprugom Stanojkom, 24.6.1940.g.“

Na desnoj, prilaznoj, strani ovog neobičnog spomen-obilježja, takođe je prigodan tekst koji poziva putnika namjernika „da se napije ladne vode, umije belo lice i pročita ovaj spomen moj“. Tu je i podatak o graditelju spomen-obilježja Lj(ubisavu) Rackoviću, koji je svoj dio posla obavio juna 1940. godine.

Lučka česma dobila je na punom značaju tek sa izgradnjom nove crkve na Crkvinama. Na njoj se, nakon „podmlađivanja“ osvježava sve veći broj vjernika i drugih namjernika. Biće ih još više, nadaju se u crkvenoj opštini Borike kojoj pripada i crkva na Crkvinama, jer je ove godine dovedena struja i osvijetljena crkva, a u planu je i dovođenje asfalta do ovog svetog hrama koji nosi ime svetog Jovana Krstitelja i kod koga se od pamtivijeka okupljaju vjernici na Ivanjdan, 7. jula, i Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja, 11. septembra, održavaju narodni zborovi na kojim se okupljaju vjernici i narod sa tromeđe opština Rogatica, Sokolac i Han-Pijesak ispunjavaju Radovanov poziv da se osvježe i utole žeđ na Lučkoj česmi.

Ono što je zanimljivo ni ktitor Lučke česme, Radovan Cvijetić, ugledni seljak i domaćin iz sela Babljak, na domak Crkvina, nije imao puno sreće. Ubile su ga ustaše na samom početku Drugog svjetskog rata.