Promocija knjige Petra Aškrabe Zagorskog – Grebnice a ne stećci

ROGATICA – Naziv stećak umjesto pravog imena grebnica je podvala koju je za ova srednjovjekovna i još starija grobna obilježja dizana uglednim pojedincima pa i cijelim porodicama, došao u naše krajeve, pa i nauku koja je to olako prihvatila, sa austrougarskom okupacijom sa ciljem da bi se što više naudilo Srbima kao narodu otimajući njihova dobra i tradiciju. Zato su izmislili naziv stećak umjesto grebnica (grobnica) i na taj način ovo srednjovjekovno kulturno-istorijsko znamenje što više udaljili od Srba iako su na njima upisivana isključivo srpska imena i obilježja, rekao je sinoć, u utorak u veče 19. aprila, na promociji svoje knjige „Greboslovi (prezimena grebnica srbskije“) Petar Aškraba Zagorski iz Foče čiji je domaćin bila Narodna biblioteka „Vojislav Lubarda“ u Rogatici.

Ova knjiga, dodao je Aškraba, plod je moga 50 godišnjeg intenzivnog istraživanja putem koga sam utvrdio da se o grebnicama (u austrougarskoj podvali stećcima) ne zna tačno ni kada su najprije nastale, kako su nastale, ni što su nastale, ni kako su prenošene (ne prevožene), ni potpuno šta im je smisao, ali se za njih svi otimaju, kao i za svašta što je srbsko. Po mom mišljenju dizali su ih imućniji i značajniji Serbi. Sam izgled, veličina, izrada, oblici, obilježja i ostalo govore o značaju Serba sahranjenika. Neke grupe grobnica pokazuju sahranjenu porodicu i stoje u porodičnoj raspoređenosti kako su se kućani prema istoku molili Bogu.

Moj cilj je bio i ostaje, naglašava Aškraba, da na osnovu istinitih činjenica opovrgnem tezu okupacione Ćesareve Austrougarske da se radi o stisku ili zatesku (stojećku) već o grobnicama Srba počev od Nemanjića koji su porijeklom iz Uloga kod Kalinovika i otuda i najviše grebnica (stećaka) u području koje je kasnije nazvano Hercegovina, a nikad Bosna, uključujući i Rogaticu sa preko 2600 grebnica, Nevesinje 3800 i Konjic sa 2500 stećaka itd.

Zato naziv stećak kao podvalu rimokatoličke kurije treba što prije odbaciti i umjesto tog tim nadgrobnim obilježjima dati pravo srbsko ime – grebnica ili ti grobnica.

Drugi dio knjige Petra Aškrabe na preko 700 stranica, koja je izašla februara ove godine, govori o prezimenima grebnica Srbskije, starostavni pomeni i živuća bratstva uz molbu „Bogu Gospodu da oprosti i svi pod grebnicama pomenuti ođe u „Greboslovima“, što sam se usudio da ih pominjem i o njima zborim“, a zborio je o više hiljada prezimena i imena od Adovića i Adojevića idući azbukom do Šipragića i Šurkovića uz poruku za kraj „Bog ubio koronu virusa, što pomori tolike narode. Hvala li je koroni virusu, što pomože da knjigu završim radeći 17 mjeseci svakodnevno od 5 do 8 časova uz ubjeđenje da „proizvodnja đece i dobara, sva je mudrost Srbskome narodu“.

Treba reći još da je knjiga „Greboslovi (prezimena grebnica srbskije)“ šesnaesta po redu koju je pripremio i izdao do sada Petar Aškraba Zagorski.