Rogatički voćari na mukama – Mahovina i lišajevi “gutaju” voćnjake

ROGATICA – Prema podacima Opštinskog Odjeljenja za lokalni razvoj, privredu i društvene djelatnosti na području opštine Rogatica računa se da ima oko 75.000 stabala različitih sorti šljiva, po oko 14.000 jabuka i krušaka, 1800 trešanja, 1500 oraha, a tu je i nešto višanja, breskvi i ostalog lisnatog voća.

Sudeći po broju stabala voćari bi trebalo svake godine da budu zadovoljni rodom njihovih voćnjaka, posebno u nižim dijelovima opštine, odnosno oko Rogatice i u priobalju jezerima hidroelektrana Bajina Bašta i “Višegrad” ukroćene Drine kojoj na lijevoj strani pripada područje Žepe, atinice I starog Broda, i Prače na kojoj su MHE Dub i Ustiprača, a čijem slivu pripada najveći dio sela Mjesne zajednice Mesići i dijelom Kozića, u prećniku od 15-tak kilometara.Trabalo bi, a nije tako. Razlog su mahovina i lišajevi koji udruženi kao paraziti uz prisustvo velike vlage i većim dijelom godine svakodnevne magle haraju ekstenzivno uzgajanih voćnjaka, reče predsjednk Udruženja voćara Slobodan Obrenović.

Spas je u prevenciji, dodaje Obrenović. Mi iz udruženja preporučujrmo prskanje voćnjaka krečnim rastvorom. U tom cilju u granicama mogućnosti i materijalno smo pomagali vođarima. Davali smo im na poslugu za voće i nekoliko leđnih prskalica. Prema prispjelim informacijama sa terena rezultati su više nego skromni. Sve je više napadnutih stabala, ali i cijelih voćnjaka sa uništenim stablima.

Viši stručni saradnik za voćarstvo u Područnoj jedinici Sokolac Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi pri resornom ministarstvu Vlade Republike Srpske Dragan Bejatović objačnjava da je izražena pojava mahovine i lišajeva na stablima starijeg doba sa slabijim imunitetom što dovodi do trulenja, sušenja i na kraju nestanka cijelih stabala, odnosno voćnjaka.

Za sve je kriv, dodaje Bejatović, sudar oštre planinske klime koja dolazi sa Sjemeća, Devetaka pa i Romanije i nešto toplijeg vazduha sa jezera ukroćene Drine i Prače.

Ta prirodna pojava udružena sa maglom koja tokom dana dugo traje pogoduje rastu lisne mhovine. Ispod nje se razvija mikrobiološki svijet koji oštećuje drvo i sakuplja vlagu koja napadnuto stablo vremenom dovoodi do potpunog uginuća. Sve što se dešava sa voćem, naglašava inženjer Bejatović, odnosi se i na šume, posebno na bukvu, hrast i na grab, a nisu pošteđena ni ostala stabla šumskog rastinja.

Prisustvo mahovine, kazuje još mon, može biti pokazatelj da vrstama i sortama vođa koje su posađene ne odgovaraju klimatski uslovi ili im je previše mlage.

Rješenje je u prevenciji i liječenju. Prevencija je saditi odgovarajuće sorte prema zemljištu i podneblju, a liječenje je mehaničko i hemijsko. Mehaničko se izvodi uz pomoć grubih metalnih četki i uklanjanje sa grana i stabala prisutnih „gnijezda“ mahovine i lišajeva uz oprez da se ne ošteti kora stabla i mladih izdanaka. Što se tiče jemije treba cijela stabla premazati krečnim mlijekom na početku ipri kraju zime.

Primjera radi evo za to recepta, reče Bejatović. Odnosi se na manju količinu, ali može poslužiti i za veću. U 10 litara vode dodati 5 kg negašenog kreča, 500 grama kuhinjskew soli, 250 grama sumpora i 100 grma bakrnog preparata.

Ovo je prva varijanta. Druga može biti, opet n 10 litara vode: dodati 500 grama željeznog sulfata. S tom mješavinom premazuju se mahovine koje se sasuše poslije sedam dana. Jača smjesa nije opasna za koru drveća, ali može izazvati opekotine na mladim granama i listovima.

Inače, na mahovinu i lišajeve dobro djeluju fungicidi na bazi bakra, pa se kasnim zimskim prskanjem i tretiranjima na početku vegetacije koje se redovno rade radi suzbijanja štetnika u voćnjacima.

Prskanje bi trebalo da se izvede po sunčanom danu, sa temperaturom iznad dva stepena Celzijusa, reče na kraju Bejatović.