
KRSNI KOLAČ NIJE OBIČNI HLJEB ZA SVAKODNEVNU UPOTREBU
ROGATICA – Niko nema što Srbin imade. Srbin ima svoju krsnu slavu, a jedan od važnih elemenata slave je krsni kolač, koji je bio moto radnicima Opštinske Turističke organizacije u Rogatici da, uz podršku Opštinske uprave, već četvrtu godinu uzastopno uz tradicionalno saborovanje Srba na Borikama povodom Svetog proroka Ilije – Ilindana, jedna od zapaženih manifestacija bude takmičenje za najljepši krsni kolač.
Tako je bilo i ove godine. Pozvate su žene širom opštine, a moglo je i preko opštinskih međa, da učestvuju u ovom jedinstvenom takmičenju za koje bi osim javne pohvale, pobjednica dobila i skromnu novčanu nagradu, a cilj je da krsni kolač odražava hrišćansku vjeru i srpstvo i da ima elemente koji simbolizuju istoriju i tradiciju ovoga kraja, reče direktor Turističke organizacije Predrag Ujić.
Pobjednik ovogodišnjeg takmičenja, po ocjeni posebno formiranog žirija, u kome su bile žene sa iskustvom u kulinarstvu i tradiciji kraja, bila je Slađana Ujić, iz sela Podgaj u Mjesnij zajednici Gučevo, inače predsjednica žena iz ovog kraja rogatičke opštine. Kao leureat nagrade, koja je iznosila 200 maraka, ona reče da „kada pravi krsni kolač uvijek na neki način ispovjeda svoju vjeru i da svaki simbol koji stavlja na njega treba nosi određenu poruku i simblično značenje“.
Tako, reče Slađana, neophodna pletenica je simbol Svete Trojice, nerazdjeljive. Na mom kolaču je pletenicom izobražen krst kao simbol Hristovog stradanja na krstu. Na kolaču je i pet pečata. Na prvom piše Isus Hristos, a ostali su simbol pet njegovih rana – dvije na rukama od prikivanja na krst, dvije na nogama i jedna u grudima. Uradila sam i dva goluba, kao dvije prirode Gospoda Hrista – onu božansku i onu čovječansku. Golubovi su u mojoj viziji pri izradi kolača bili simbol silaska Duha svetoga na apostole. Oni su na kolaču pored knjige Jevanđelja koje se od tada do današnjih dana pripovjeda diljem pravoslavnog svijeta.
Na mom kolaču, kazuje još Slađana, je i klas žita. To je simbol umiranja i bacanja u zemlju i njegovog ponovnog rađanja od koga se pravi hljeb koji je naš prinos i naša žrtva božijim ugodnicima. Pored klasa žita je i slavska svijeća, grančica vinove loze sa plodom i burencetom kao elementima vina koje izobražava Hristovu krv. Tu je i izobražen i krst cvijetovima ljiljana, našeg nepravedno zapostavljenog simbola koga su nam nedobronamjerni prisvojili, posebno što se ljiljan naziva i Bogorodičnim cvijetom koji je simbol neporočnosti Majke Božije i podsjeća na besjedu gospoda Isusa Hrista na Svetoj gori, kada je rekao svojim učenicima – „zašto se brinete šta ćete jesti i u šta ćete se obući, pogledajte ljiljane u polju“ i zato sam ih ja namjerno stavila na moj kolač koji nije običan hljeb za svakodnevno jelo.
Imala sam i neke druge cvjetove kao simbol Hristovog miomira i predukusa raja na zemlji sve u cilju da se zaustavi praksa kupovine krsnih kolača u pekarama. To nema nikakvog smisla. Smisao je da mi unesemo neku žrtvu Bogu i njegovim ugodnicima, da mi uložimo ljubav svome svecu koga slavimo i da se potrudimo da u kolač uspemo malo osveććene vode da ga sa molitvom mijesimo i da se molimo svom svecu da zaštiti našu porodicu. Samo tako on ima smisao, reče na kraju Slađana Ujić, koja je na Borikama,kao nagradu „pride“, dobila šansu da napravi kolač i za predstojeću krsnu slavu opštine Rogatica, Preobraženje Gospodnje, 19. avgusta.