Identifikovan žrtvenik iz trećeg vijeka

Novo arheološko otkriće u Rogatici

ROGATICA – Radnici Turističke organizacije u Rogatici u okviru nastojanja da svim onim koji namjerno ili usput posjete ovo malo mjesto na Rakitnici i u podnožju Sjmeća, Dvetaka i donekle Romanije, ponude što više i onog što je zanimljivo iz bogate prošlosti ovog mjesta. Veliki dio toga je već istraženo i zna se njihovo vrijeme i značaj. Ali, ima još dosta neistraženog,pa čak i u prostorijama Turističke organizacije. Primjer je jedan kameni spomenik koji se već nekoliko godina ovdje nlazi, a o njemu se malo, ili nimalo,  znalo sve do ovih dana kada je bio pod stručnom „lupom“ Mihajla Džamtovskog, arhitekte iz Pančeva, koji uskoro treba da doktorira arheolpogiju u Beču.

Nakon detaljnog „pregleda“, moje je mišljenje , rekao je Džamtovski,   da je u pitanju žrtvenik posvećen rimskom  bogu veselja, vina, poljoprivrede, plodnosti, građanskih sloboda i podzemlja Liberu (grčki:  Dionus) iz trećeg vijeka nove ere.  On je bio  izuzetno poštovan u čitavoj rimskoj provinciji Dalmaciji koja je obuhvatala i prostor današnje Rogatice.  To poštovanje se ogleda u činjenici da je spomenik koji sam imao čast i zadovoljstvo da   dokumentujem i objavim da je ovo čak treći po redu posvećen tom bogu u Rogatici.

Nažalost, dodaje Džamtovski, štura sadržina natpisa ne dopušta da otkrijemo čemu je zaista posvećen tom bogu ali uzevši u obzir njegove agrarne karakteristikde, možda nam ukazuje na to da je u Rogatici znatno preovladalo stočarstvo, jer znamo da rudarstvo nije (usljed odsustva rudarskih nalaza, natpisa i činjenice da su rudarki admiistrativni centri bili u Sasama kod Srebrenice).

Spomenik u Rogatici , smatra Džamtovski, je datovan u treći vijek na osnovu oblika slova i naručilac je bio najvjerovatnije izvesni Marko Ulpije Di, što ukazuje da je njegova porodica dobila rimsko građansko pravo tokom cara Marka Ulpija Trajana (98 – 117 godina po Hristu). Ova individua do tada nije bila registrovana u Rogatici, ali jesu druge osobe sličnog imena i imena roda Marko Ulpija.

Mi još, kazuje Džamtovski, ne znamo da li je Rogatica imala status grada sa autonomijom (kolonijalni status) u rimsko vreme. Pretpostavka za mogućnost da je imala jeste natpis  na kome se pominje kao RIS natpis. Međutim, neki autori to RIS vezuju za crnogorski Risan. Ipak, uzevši u obzir udaljenost Risna i činjenica da ne postoje drugi spomenici koji bi nam potvrdili da je Risan bio kolonija i činjenica da se čak tri gradska upravnika (duuniviri) nalaze na natpisima iz Rogatice, ukazuje da je moguće, ali ne zasigurno, u Rogatici bilo rimko naselje sa statusom kolonije. Ipak, ta diskusija nije završena  i očekivati nove nalaze i iskopavanja da u potpunosti potvrde ovu vrlo moguću pretpostavku, reče na kraju budući doktor arheologije Mihajlo Džamtovski.

Treba mu vjerovati. Nema druge.