APLAUZI NAGRADE IZVOĐAČIMA
ROGATICA – Na predstojeće Sretenje Gospodnje, 15. ovog mjeseca, navršava se 22 godine od formiranja Kulturno umjetničkog društva (KUD-a) „Sretenje“ koje radi pri Crkvenoj opštini i crkvi Svete Trojicde u Rogatici. Tim povodom, uz blagoslov prote Zorana Jerinića, predsjednika Društva, u okviru brojnih kulturnih manifestacija u kojim su tokomprošle i ranijih godina učestvovali članovi ovog društva različitih uzrasta, juče je, subota, 8. februara, poslije podne, u organizaciji ženske i mlade muške pjevačke grupe kao dijela društva, u Rogatici održan Šesti sabor srpskog izvornog pjevanja.
U punoj sali gradskog bioskopa, uglavnom starijih Rogatičana, prodefilovalo je preko 20 muških i ženskih grupa u kojim su se smjenjivali pjevači srpskih izvornih pjesama naroda Sarajevsko-romanijske i Gornje drinske regije, a učestvovale su i pjevačke grupe iz Pljevalja, Prijepolja i Sevojna kod Užica, pa je ova kulturno-zabavna manifestacija dobila i međunarodni karakter, a nagrade su bile aplauzi izvođačima, reče Rada Ćaćić, jedan od aktivnih organizatora i „pva violina“ ženske grupa pjevaća izvornih pjesama KUD-a „Sretenje“.
Pored ženske i mlade muške grupe pjevača izvornih pjesama KUD-a „Sretenje“, koje su otvorile i zatvorile ovu uspjelu manifestaciju, tokom skoro tri sata izvornog poenja, smjenjivale su se grupe iz Vojkovića i Starog grada iz Istočnog Sarajeva, iz kojih je nastupilo čak 7 mješovitih grupa, sa Pala, Sokoca, Bratunca, Foče, Višegrada i gosti iz Srbije i Crne Gore. Nisu izostale ni drevne gusle. Uz njih su pjevali veteran na ovom narodnom instrumentu Kosta Plakalović iz Starog Grada u Ističnom Sarajevu, mladi i sve popularniji Nikola Matović iz Rogatice i Velibor Živanović, a kao gost manifestacije pojavio se prota Miljan Rađenović., nakada popularni stanovnik Rogatice.
Organizaciju sabora podržala je Opštinska uprava na čelu sa novim načelnikom Ninoslavom Prelićem i preko 20 privrednih subjekata iz Rogatice. Poslije njegovog završetka druženje je, opet uz izvorno pojenje, nastavljeno u prostoorijama DOO „DMM“, bivša društvena sala Drvne industrije „Sjemeć“.