Vratiti dostojanstvo seoskoj ženi

20.03.2012.

Sladja Ujić - Snop

ROGATICA – Počeli smo sa ledine. Bez prostorija za okupljanje, sredstava za rad, dovoljno iskustva i sa brojnim problemima u našim selima koja su ostala na starcima i ženama koje su bile dezorjentisane i zapostavljene.

Ovo je rekla Slađa Ujić, predsjednica udruženja žena „Snop“ iz Gučeva kod Rogatice, jedine nevladine organizacije u opštini koja okuplja žene sa sela, otvarajući manifestacije kojim je prošlog vikenda obilježen završetak projekta „Očuvanjem tradicije do poboljšanja budžeta“ koga su žene Gučeva i okoline realizovale uz finansijsku pomoć Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Republike Srpske.

Manifestacije na kraju ovog u nizu projekata koje su aktivistkinje „Snopa“ uz podršku građana gučevskog kraja realizovale od formiranja početkom novembra 2005. počelo je okruglim stolom na kome je tema bila „Ruralni razvoj – LEADER pristup i žene „Snopa“ u tome“.

O tome je uz pomoć video prezentacije govorila predsjednica „Snopa“ Slađana Ujić.

– Naše Udruženje, rekla je ona, nije organizacija koja se bavi nasiljem nad ženama, ravnopravnosti polova i sličnim pitanjima. Mi i to ne isključujemo iz naših programa rada, ali naš prioritetan zadatak je da vratimo dostojanstvo i obezbjedimo bolji i ekonomski održiv život žena na selu. Za nešto više od 6 godina rada kroz saradnju sa ministarstvima u Vladi Republike Srpske i nekim mađunarodnnim fondacijama realizovali smo 15 različitih projekata i svi su imali za cilj unapređenje položaja života žene ruralnog područja. Kroz projekat „Vratimo život selu“ rekonstruisane su i privedene namjeni prostorije u seoskoj školi u Podgaju za potrebe Udruženja i Mjesne zajkednice, kojoj je nažalost to sada i jedina uloga, jer je zbog neupisivanja novih učenika ove školske godine u njoj prestalo da se oglašava školsko zvono.

Udruženje žena "Snop"

– Tu su i projekti, priča Ujićeva, „Voda život znači“, „Plastenička proizvodnja“, „Integralna proizvodnja povrća u zatvorenom prostoru“ i niz drugih.

Posljednji, a treći po redu, projekat koji je realizovan uz podršku Ministarstva za poljoprivredu imao je dva segmenta. Kroz prvi smo, kazuje Slađana, obučili naše članice, posebno mlađe, za tkanje na starim razbojima, stanovima kako se to kod nas kaže, a kroz drugi izvršile obuku za izradu filca i predmeta od ove drevne tkanine. To je za nas posebno značajno jer kao osnovni reprometerijal koristimo vunu koja je neopravdano zapostavljena. Vratile smo joj značaj i ja se nadam da će se o vuni našeg područja i proizvodima od nje ponovo čuti sve najbolje. Pri tome i dalje računamo na još čvršću saradnju sa resornim ministarstvima Vlade Srpske, ali i Savjeta ministara BiH kroz podsticajne mjere ženskim organizacijama u svrhu unapređenja položaja žena ruralnih područja i njihovog uključivanja u društvene tokove zajednice.

Prisutni na okruglom stolu, među kojima su bili načalnik opštine Radomir Jovičić i načelnik Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti Radovan Rosić, sveštenik crkve Svete Trojice iz Rogatice Rajko Cvjetković i gošća iz Srpskog crkvenog društva „Soko“ iz Dobruna Branka Čarapić, pohvalili su dosadašnji rad „Snopa“ i dali podršku novim projektima koje udruženje planira da kandiduje kroz LEADER pristup i Lokalnu akcionu grupu „Devetak“, međuopštinsku asocijaciju Rogatice, Sokoca i Han-Pijeska. Na primjer, predstavnici opštine obećali su stručnu i materijalnu pomoć oko rekonstruisanja i zaštite zgrade škole u Podgaju, koja je ovdje od davne 1928. godine, a vlasnik „Drvolika“, Miladin Pandurević, kao prilog ovom projektu obezbjediće stolariju itd.

Udruženje žena "Snop"

U okviru ove radno-svečane manifestacije izvršena je prezentacija predmeta kućne radinosti koje su uradile zlatne ruke žena ovog kraja. Stotine otkanih, heklanih, ispletenih, vezenih i na druge načine urađenih odjevnih i dekorativnih predmeta. Slično je bilo i sa prezentacijom tradicionalnih jela, posnog i mrsnog sadržaja. Kuvan krompir sa kajmakom, uštipci, keške koje je čak na licu mjesta miješano, pite raznih vrsta, kukuruzni i pšenični hljeb, turšije, papule od pasulja, pire od krompira i niz drugih jela po receptima baka i starih žena ovih krajeva podno Romanije.

Ništa manje zanimljiva nije bilo ni tradicionalno prelo. Prela se vuna na običnoj i nožnoj preslici, čekrkliji, plele čarape, pape, nazuvice… Muški dio prela, uz čašicu domaće mučenice, igrao je prstena. „ćilili“ su, sa manje ili više uspjeha, i stari i mladi.

Bilo je i pjesme, svirke i igre. Čule su se i gusle u rukama Miladina Pandurevića i frula virtuoza Radovana Stanišića, harmonika profesora Vlade Jakića , ali i grleno pjevanje muške pjevačke grupe KUD „Sretenje“ iz Rogatice. Svoje pjesme čitali su mladi pjesnici Nikola Sorak i Andrea Ćaćić, dok je uspješno konferensu vodila i prelijepo pjevala Jovana Ujić.