Čuda od vune i sapuna

10.04.2012.

 
vuneni

VIŠEGRAD – Milenka Govedaricu njegovi Višegrađani poznaju pod nadimkom Vuneni. Nije ni čudo jer se ovaj čovjek bavi zanatom do sada nepoznatim na ovim prostorima – filcanjem vune.

Vuneni u improvizovanoj radionici u svojoj kući pravi od filcovane vune neobične i raznobojne kape, šalove, šešire, torbe, papuče pa i ukrasne predmete i zanimljiv nakit.

Svi ovi predmeti koji zrače nevjerovatnom toplinom i privlače pažnju nježnim i primamljivim bojama izrađeni su od vune proizvedene na području višegradske i susjednih opština čija je cijena toliko zanemarljiva da je stočari čak i ne prodaju već uništavaju.

Prvi višegradski filcer je ovaj zanat naučio od svog druga koji ga je “snimio” u Engleskoj ali mu je “dodao” i primjese svog umjetničkog dara slaganjem boja koje vole ljudi na ovim prostorima.

– Postupak proizvodnje predmeta od vune je u suštini jednostavan. Dobro iščešljana vuna se nakvasi vrućom vodom i sapunom i gnječi do željenog oblika. Onda se pristupa filcanju, odnosno valjanju u spužvastoj traci da bi se ovoj masi odredila tvrdoća, debljina, dužina i širina – objašnjava Govedarica.

Vuneni kaže da se, na primjer, za proizvodnju kape na njegov način, prvo iskroji kalup od linoleuma. Sa strana kalupa se stave ravne površine koje se savijaju uz pomoć vode i sapuna. To se kasnije rasiječe i rukama kapa dodatno oblikuje.

– Tajna filcovanja je u stvari prirodna osobina vune da se uz pomoć vode i sapuna njena vlakna brzo upetljavaju stvarajući novu i kompaktniju masu. Mnogi kupci s nevjericom gledaju moje proizvode i znajući kako se prave pitaju šta će biti kad na kapu ili torbicu padne kiša. Odgovaram im da se ništa neće promijeniti jer će voda pomoći vuni da se još više upetlja i sjedini i predmet bude krući i trajniji – kaže Govedarica.

Da bi finalizovao pravljenje jednih ženskih papuča Govedarici je potrebno više od dva sata. Plus dodatno opšivanje rubova i šaranje višebojnom vunicom.

Mali pokretni štand sa filcovanim proizvodima primijetili smo na staroj željezničkoj stanici u Višegradu kad su vozom “ćirom” iz Mokre Gore pristigli turisti iz Njemačke, Austrije, Švajcarske.

Sa interesovanjem su zagledali i neobične torbice i ženske šešire i plaćali ih od pet do 25 evra da bi ih ponijeli u svoju zemlju kao originalan suvenir.

Višegradski filcer zna da se ovim zanatom u Republici Srpskoj niko ne bavi ali da u FBiH ima nekoliko zanatlija koji za proizvodnju ne koriste domaću već vunu iz Engleske i Australije.