Planinsko dobro „Rogatica“ – Kuda ide ergela „Borike“

Sreten Mitrović - 08. februara 2015. 058.ba

Ergela na Borikama

ROGATICA – Poznata i jedina u BiH ergela konja arapske i bosansko-brdske pasmine na Borikama osnovana je davne 1903. godine. Od tada do današnjih dana imala je svojih uspona i padova, ali čini se nikad nije bila na nižim granama od stanja u kome se sada nalazi iako broj od 120 grla, od čega 62 arapa i 58 „bosanaca“, to baš i ne govori.

– Osnovni problem je u lošem odnosu društva kao cjeline prema ovoj vrsti stoke. Zbog nagle mehanizacije u svim sferama života konji su potpuno zanemareni i o njima niko ne vodi računa. Sve se svelo na rijetke uzgaivače u narodnom uzgoju i našem Dobru kao jedinom organizovanom uzgaivaču ove plemenite i nekad vrlo korisne životinje, reče Zora Gojković ruklovodilac DOO Planinsko dobro „Rogatica“ u okviru koga kao posebna radna cjelina djeluje ergela „Borike“.

– Došli smo, dodaje Gojkovićeva, u poziciju da ne znamo šta dalje. Konji su tu i čak raste njihov broj, troškovi su sve veći a mi „kopnimo“. Resorno ministarstvo istina nas prati subvencijom. Za prošlu godinu odobrili su nam 30.000 maraka, ali ih ni do danas nismo dobili i to je samo jedan od naših problema. Drugi je u tome što bi mi mogli odmah da isporučimo najmanje tridesetak grla, ali ih niko neće iako su cijene vrlo pristupačne. I ono što prodamo najčešće završi u klaonicama što je prava šteta jer se radi o potomcima elitnih grla iz naših štala u kojima kod arapske pasmine i dalje vodi linija Gazal i Sabih, a kod „bosanaca“, Miško i Barut.

Ergela na Borikama 3

Treći i najveći problem koji pritiska ergelu i koji ako se brzo ne riješi prijeti njenim ukudanjem, jeste hrana. Mi praktično nemamo ni dunum zemlje sa koga bi skinuli travu i obezbijedili sijeno i drugu hranu za ishranu stoke. Stručnjaci su izračunali da bi nam trebalo najmanje 50 hektara livada za košenje trave, 50 hektara njiva za sjetvu zobi i ostalih travnatnih smjesa i 100 hektara za pašu konja.

Sa ovim količinama zemljišta, po uzoru na proizvodnju sjemenskog krompira, tražili smo namjenski za uzgoj konja od opštine u zakup dio državnog zemljišta od oko 1000 hektara kojim je nekad gazdovalo PD „Borike“. Nismo ga dobili.Upućeni smo na konkurs kao i sva druga fizička i pravna lica, preko kojih se polako krčmi zemljište na Borikama.

Ako se pitanje zakupa zemljišta ne riješi u ranim danima proljeća, kazuju u ovom kolektivu, ozbiljno dolazi u pitanje opstanak ergele. I ne samo ergele. U pitanje će doći i opstanak farme visokomliječnih krava u kojoj je trenutno 100 grla sa tendencijom porasta, jer je u toku intenzivno telenje steonih krava.

O ugroženosti ergele i farme krava odgovori u Planinskom dobru upoznali su sve nadležne od lokalne zajednice do resornog ministarstva i Savjeta ministara BiH.

– Nikakvih odgovora još nema, a svi u našem kolektivu iz više razloga ne bi željeli da budu sudionici likvidacije i nestanka posebno ergele koja će ove godine navršiti 112 godina postojanja.

Ergela na Borikama 2

NIŠTA OD MEĐUNARODNOG UDRUŽENjA

U cilju zaštite konja bosansko-brdske pasmine, za koje se nekad tvrdilo da su „čudo prirode“, ljubitelji ovih plamenitih životinja iz BiH, Slovenije, Srbije i Hrvatske, marta 2010. na Borikama formirali su međunarodno udruženje.

Za predsjednika izabran je Anton Dolinšek, uizgaivač konja iz Slovenije, u nadi da ovaj Slovenac, čija je država već bila u Evropskoj uniji, pokuša obezbijediti nešto sredstava iz evropskih fondova za spas bosansko-brdskog konja.

Od formiranja takvog udruženja ergela „Borike“ nije imala nikakve koristi. Čak šta više u Planinskom dobru koje je datira od oktobra 2011. sadašnje rukovodstvo i ne znada je formirano?!

Pratite nas na FACEBOOKU
Zatvori

Komentari:

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i 058.ba ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Komentari sa takvim sadržajem biće izbrisani, a lažni profili biće banovani.

Povezane teme: , ,